Uskrsna kokoš: šarena jaja bez bojanja
Pavel Frček

: Pavel Frček

01.04.2026

Uskrsna kokoš: šarena jaja bez bojanja

Uskrs većina nas neodvojivo povezuje s obojenim jajima svih boja. No, jeste li znali da postoji kokoš koja takva jaja nosi potpuno prirodno? Upravo zato naziva se „uskrsna kokoš“. Riječ je o pasmini Araucana, poznatoj po svojim neobičnim svojstvima i jedinstvenoj nesivosti.

Podrijetlo i nastanak pasmine

Uskrsne kokoši, često nazivane araukane, uzgojene su u Sjedinjenim Američkim Državama 30-ih godina 20. stoljeća. Nastale su križanjem dviju pasmina iz sjevernog Čilea – Colloncas i Quetros.


Pasmina Colloncas karakteristična je po tome što nema rep ni ušne čuperke te nosi plava jaja. S druge strane, Quetros imaju rep i izražene ušne čuperke, ali njihova jaja imaju drugu boju. Spajanjem tih osobina nastala je pasmina s jedinstvenim izgledom i svojstvima.


Araukane se često zamjenjuju s pasminom Ameraucana, koja je čistokrvna i nosi isključivo plava jaja. Osim toga, oko ovih kokoši postoje brojne narodne priče i tajanstvene legende, što im dodatno povećava zanimljivost.

Izgled i karakteristične osobine

Na prvi pogled araukane privlače pažnju svojim neobičnim izgledom. Za njih su tipični „napuhani“ obrazi i izraženi brkovi, koji im daju poseban i prepoznatljiv karakter.


Zahvaljujući svom podrijetlu, ova pasmina u sebi objedinjuje nekoliko jedinstvenih osobina, zbog čega je među uzgajivačima vrlo popularna ne samo zbog svoje korisnosti, već i zbog izgleda.

Šarena jaja kao glavna atrakcija

Najveća zanimljivost ove pasmine svakako je njezina nesivost. Araukane nose jaja u različitim nijansama – od plave i zelene, preko ružičaste, pa sve do klasične bijele ili tamnosmeđe.


Zahvaljujući toj raznolikosti, postaju pravi ukras svakog dvorišta, osobito u vrijeme Uskrsa, kada nema potrebe za bojanjem jaja.

Nesivost i korisnost

Uskrsne kokoši vrlo su pouzdane nesilice. Nose jaja redovito tijekom cijele godine, a ni visoke ljetne temperature ne utječu značajno na njihovu proizvodnju.


Dok druge pasmine mogu smanjiti nesivost tijekom vrućina, araukane održavaju stabilan tempo i stalno nadopunjuju gnijezdo novim jajima. Godišnje mogu snijeti oko 240 do 260 jaja.

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

16.09.2026

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

09.09.2026

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

09.09.2026

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?