Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Pavel Frček

: Pavel Frček

16.09.2026

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.


Agresivno ponašanje uglavnom ne nastaje bez razloga. Često su uzrok neprikladni uvjeti držanja – primjerice nedostatak prostora, preintenzivna rasvjeta, neuravnotežena prehrana ili stres. Važnu ulogu može imati i sastav skupine, osobito veći broj mužjaka. Kada utvrdite što smeta prepelicama, situaciju je često moguće znatno poboljšati odgovarajućom prilagodbom uvjeta držanja.

Premalo prostora i neodgovarajući sastav skupine

Jedan od najčešćih uzroka sukoba jest prevelik broj prepelica na premalom prostoru. Ako se ptice ne mogu međusobno izbjegavati, napetost među njima raste. U početku se to može očitovati samo naganjanjem, no s vremenom jedna prepelica može početi ciljano napadati drugu koja nema mogućnost pobjeći ili se sakriti.


Važan je i sastav skupine. Problemi su češći osobito ako je zajedno previše mužjaka. Oni se mogu međusobno nadmetati, a istodobno i pretjerano uznemiravati ženke. Ako se u skupini sukobi učestalo ponavljaju, isplati se provjeriti ne samo veličinu prostora nego i omjer mužjaka i ženki.

Preintenzivna ili neodgovarajuća rasvjeta

Svjetlo također ima značajan utjecaj na ponašanje prepelica. Prejaka, izravna ili dugotrajna rasvjeta može povećati njihovu aktivnost i razdražljivost te tako potaknuti agresivno ponašanje. Problematične mogu biti i nagle promjene – primjerice naglo paljenje svjetla nakon mraka ili treperavo svjetlo.


Ako se kljucanje pojavi bez drugog očitog razloga, vrijedi provjeriti i režim osvjetljenja. Prepelice ne bi trebale biti dugotrajno izložene jakom svjetlu, a eventualne promjene rasvjete preporučljivo je uvoditi postupno.

Neodgovarajuća prehrana može pogoršati problem

Kljucanje i čupanje perja može biti povezano i s neuravnoteženom prehranom. Prepelicama je potrebna hrana prilagođena njihovoj dobi i načinu držanja, s dovoljnim udjelom bjelančevina, mineralnih tvari i drugih važnih hranjivih tvari. Ako neke hranjive tvari dugotrajno nedostaju ili ptice nemaju dovoljno hrane, mogu se pojaviti nemir, čupanje perja i povećana agresivnost.


Obratite pozornost i na same hranilice. Čak i kada hrane ima dovoljno, problem može nastati ako joj sve prepelice ne mogu nesmetano pristupiti i moraju se natjecati za mjesto uz hranilicu.

Stres, promjene i nove prepelice u skupini

Prepelice su osjetljive na promjene u okolini. Premještanje u drugi kavez, promjena rasporeda prostora za držanje ili dodavanje novih ptica može narušiti dotadašnje odnose u skupini i izazvati sukobe. Posebno problematično može biti izravno dodavanje nove prepelice u već ustaljenu skupinu.


Nove jedinke zato je preporučljivo postupno upoznavati s ostalima. U početku mogu biti odvojene pregradom tako da se ptice međusobno vide, ali se ne mogu napadati. Tek nakon toga može se pokušati s njihovim spajanjem. Ako dođe do ozbiljnijeg napada, ozlijeđenu prepelicu potrebno je odvojiti od ostalih. Ako je moguće jasno utvrditi agresora, preporučljivo je privremeno odvojiti i njega. Krv ili otvorena rana mogu, naime, potaknuti daljnje kljucanje i situacija se može brzo pogoršati.

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

16.09.2026

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

09.09.2026

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

09.09.2026

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?