7 savjeta za proljetno održavanje pašnjaka
Pavel Frček

: Pavel Frček

30.04.2025

7 savjeta za proljetno održavanje pašnjaka

Ispravna proljetna njega pašnjaka ključna je za osiguranje kvalitetne i hranjive ispaše tijekom cijele sezone. U ovom ćemo članku pogledati glavne korake koje bi svaki stočar trebao poduzeti prije početka ispašne sezone.

1. Životinje ne puštamo na ispašu prerano

Proljetna trava je primamljivo svježa, ali i vrlo krhka, a tlo često još uvijek natopljeno. Ako životinje izađu prerano, kopitima mogu oštetiti busen, što značajno smanjuje sposobnost vegetacije za regeneraciju. Posebnu pažnju posvećujemo ljetnim pašnjacima – životinje puštamo tek kada porast dosegne najmanje 10 cm, a tlo postane dovoljno suho i čvrsto.

2. Provjera i popravak ograda

Prije nego što životinje izvedemo van, temeljito pregledavamo ograde. Posebno obraćamo pozornost na vodiče električnih ograda – trake i žice mogu biti oštećene mrazom, vjetrom ili divljim životinjama. Provjeravamo i stabilnost stupova te stanje letvi. Sve što je oštećeno popravljamo. Uz to provjeravamo ima li na pašnjaku neželjenih predmeta ili otpada.

3. Gnojidba pašnjaka

Rano proljeće idealno je vrijeme za primjenu gnojiva. Najbolje je prvo uzeti uzorak tla i analizirati pH vrijednost i hranjive sastojke – na taj način možemo gnojiti ciljano i učinkovito. Gnojidba „napamet“ često daje slabije rezultate. Vapnenje ili primjena gnojiva prema potrebi povećava prinos, poboljšava kvalitetu krme i otpornost pašnjaka.

4. Moguća dosjetva

Neki pašnjaci mogu biti oslabljeni nakon prošle sezone, što utječe na količinu i kvalitetu krme. Ako je potrebno, u proljeće provodimo dosjetvu prikladnom smjesom za ispašu. Idealno vrijeme je rano proljeće kada još ima dovoljno vlage, a novo sjeme ima priliku dobro se ukorijeniti.

5. Provjera prisutnosti otrovnih biljaka

Prije nego što pustimo životinje na ispašu, važno je pregledati pašnjak i uvjeriti se da se na njemu ne nalaze otrovne biljke. U hrvatskom krajoliku mogu se naći npr. žabnjak, rosopas, mlječika, drijen i druge. Posebnu pažnju posvećujemo i drveću – opasni su npr. tisa, tuja, borovica, bagrem, javor i koštićavo voće. Pašnjak treba redovito nadzirati tijekom cijele godine.

6. Postupno puštanje životinja na ispašu

Proljetna trava bogata je fruktanima – jednostavnim šećerima koji mogu narušiti ravnotežu crijevne mikroflore. Nagla promjena hrane može kod konja uzrokovati upalu kopita (laminitis), a kod preživača uginuće mikroorganizama u predželucima. Prijelaz sa suhe zimske hrane na svježu zelenu mora biti postupan. Idealno traje 2–3 tjedna tijekom kojih se organizam navikava na novi režim.

7. Priprema za sušno ljeto

Posljednjih godina ljeta su sve suša, što predstavlja veliki stres za pašnjake. Zalijevanje je doduše moguće, ali teško i često neizvedivo. Učinkovitije je podijeliti pašnjak na manje dijelove. Rotacijskom ispašom omogućujemo regeneraciju pojedinih dijelova čime se povećava prinos i kvaliteta krme.


Zahvaljujući pravovremenom i promišljenom proljetnom održavanju osiguravate zdrav i produktivan biljni pokrov koji će služiti vašim životinjama tijekom cijele sezone ispaše.

Uzgoj leptira

24.10.2025

Uzgoj leptira

Uzgoj leptira fascinantan je, neobičan i iznimno zanimljiv hobi koji vas obogaćuje brojnim informacijama i radošću. Pruža mogućnost promatranja cijelog razvoja leptira – od jajeta, preko gusjenice i kukuljice, pa sve do odraslog leptira. Istodobno time možete pridonijeti zaštiti ovih prekrasnih i nježnih stvorenja. Pogledajmo zajedno kako započeti s uzgojem.

Kako hraniti goveda?

21.10.2025

Kako hraniti goveda?

Pravilna prehrana temelj je zdravlja i produktivnosti mliječnih krava. Krave su zahtjevne životinje – bilo da se radi o proizvodnji mlijeka, reprodukciji ili općem blagostanju, svaka komponenta obroka ima svoju važnost.

Bjesnoća

17.10.2025

Bjesnoća

Bjesnoća je smrtonosna virusna bolest koja se prenosi sa životinja na čovjeka. Virus napada živčani sustav i postupno uzrokuje njegovo zatajenje. Najčešće je prenose sisavci – ponajprije psi, mačke, lisice, šišmiši ili lasice. Do zaraze obično dolazi ugrizom, jer se virus nalazi u slini zaražene životinje. Više informacija saznat ćete u ovom članku.