Mjesec i njegov utjecaj na životinje i biljke
Pavel Frček

: Pavel Frček

19.11.2025

Mjesec i njegov utjecaj na životinje i biljke

Mjesec fascinira čovječanstvo od davnina. Zahvaljujući njegovom utjecaju na plimu i oseku već dugo znamo koliko je snažna njegova gravitacijska sila. Noću na našu Zemlju dopire odražena sunčeva svjetlost s mjesečeve površine. Ovaj sjaj ima mnogo veći utjecaj na život na Zemlji nego što većina nas shvaća.

Životinje i lunarna svjetlost

Mnoge životinje, osobito noćni predatori, prilagodile su svoje ponašanje i aktivnosti upravo mjesečevim fazama i svjetlosti. Zanimljivo je da to vrijedi i za predatore i za njihov plijen. Neki sisavci zahvaljujući mjesečevoj svjetlosti bolje vide i mogu loviti čak i one vrste koje bi im u mraku obično pobjegle. Primjerice, jastreb škanjac može za mjesečine uloviti i šišmiša. Istodobno, plijen je svjestan da je za vedre noći vidljiviji, pa je mnogo oprezniji i češće se skriva.

Mjesečina i razdoblje parenja

Mjesečeva svjetlost utječe i na parenje različitih životinjskih vrsta. Primjerice, kod srneće divljači Mjesec igra važnu ulogu – ako je početkom kolovoza vedar pun mjesec, parenje se uglavnom odvija noću, dok je danju mirnije. Slično ponašanje može se primijetiti i kod nekih sova, koje su tijekom punog mjeseca aktivnije, i to ne samo tijekom parenja, već i prilikom pokazivanja svog perja drugim jedinkama. Sove su za punog mjeseca često „pričljivije“ i češće hukću kako bi komunicirale. Zanimljivo je i ponašanje nekih jazavaca, koji češće obilježavaju svoj teritorij tijekom mladog mjeseca, kada je Mjesec između Zemlje i Sunca i nije osvijetljen.

Mjesec, biljke i poljoprivreda

I biljke mogu osjetiti faze Mjeseca i prilagoditi im svoje životne cikluse. Poznat je primjer biljke chvojnik (Ephedra foeminea), koja za razmnožavanje treba upravo svjetlost punog mjeseca. Jednom godišnje, tijekom srpanjskog punog mjeseca, izlučuje slatke kapljice soka kojima privlači oprašivače. Znanstvenicima još uvijek nije jasno kako biljka može prepoznati mjesečevu fazu. Također, u poljoprivredi postoji tradicija da se određeni radovi obavljaju ovisno o lunarnom ciklusu. Mjesec naime utječe na kretanje biljnog soka. Kada Mjesec raste, sok se diže prema gore, što potiče rast lišća, cvjetova i plodova. Suprotno tome, kada Mjesec opada, sok se spušta i jačaju korijeni.

Zaključak

Mjesec je usko povezan sa životom na Zemlji, iako nije uvijek jednostavno točno utvrditi što sve utječe isključivo mjesečeva svjetlost. Njegova je važnost, međutim, neupitna. A tko zna – možda ima još veći utjecaj na prirodu nego što možemo zamisliti. Što mislite, na što bi još Mjesec mogao utjecati u životu na Zemlji?

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

16.09.2026

Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?

Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

09.09.2026

Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?

Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

09.09.2026

Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?

Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?