Toplinski stres kod goveda: Kako ga prepoznati i zaštititi životinje?

Na razinu toplinskog opterećenja ne utječe samo temperatura zraka. Važni su i njegova vlažnost, intenzitet sunčeva zračenja, strujanje zraka te uvjeti unutar staje.

Prvi znakovi toplinskog stresa kod goveda mogu se pojaviti već pri temperaturama od približno 21 do 25 °C. Posebno su osjetljive visokoproduktivne mliječne krave, čiji organizam stvara veliku količinu topline tijekom probave hrane i proizvodnje mlijeka. Što je proizvodnja krave veća, to se ona tijekom vrućih dana teže rashlađuje.

Za procjenu rizika stoga se često upotrebljava temperaturno-vlažni indeks, poznat pod oznakom THI. On osim temperature uzima u obzir i relativnu vlažnost zraka. Uzgajivač se zato ne bi trebao oslanjati samo na vrijednost koju pokazuje termometar. Čak i naizgled podnošljiva temperatura može za goveda predstavljati veliko opterećenje ako je u staji vlažno i nema strujanja zraka.

Kada se krava ne može osloboditi viška topline, njezin organizam pokreće prirodne mehanizme hlađenja. Životinja počinje brže disati, više se znojiti, a protok krvi u blizini površine tijela povećava se. Istodobno smanjuje aktivnost i pokušava pronaći hladnije mjesto.

Među najčešće znakove toplinskog stresa ubrajaju se:

• ubrzano ili otežano disanje,
• povećan unos vode,
• smanjen unos hrane,
• okupljanje životinja oko pojilica,
• pojačano slinjenje i znojenje,
• smanjena aktivnost i opća bezvoljnost.

Kod jakog toplinskog stresa krave mogu disati otvorenih usta, istezati vrat i isplaziti jezik. Takvi znakovi već upućuju na ozbiljno pregrijavanje i zahtijevaju brzu reakciju.

Važan pokazatelj je i ponašanje cijelog stada. Ako većina životinja dugo stoji, odbija leći ili se zadržava samo u jednom dijelu staje, ostali prostori mogu biti previše topli ili nedovoljno prozračeni.

Jedna od prvih posljedica obično je pad mliječnosti. Krave tijekom vrućine smanjuju unos hrane, pa nemaju dovoljno energije i hranjivih tvari za održavanje uobičajene proizvodnje mlijeka. Dio raspoložive energije dodatno troše na hlađenje organizma. Oslabljeni organizam istodobno se teže odupire infekcijama, a stanje nogu i papaka može se pogoršati jer pregrijane krave češće stoje i manje se odmaraju.

Vrućina može imati značajne posljedice i na reprodukciju. Tijekom toplih dana znakovi tjeranja mogu biti manje uočljivi jer se životinje manje kreću. Posljedica može biti niža uspješnost osjemenjivanja i veći rizik od ranog gubitka gravidnosti.

Osnova prevencije je dovoljna količina svježe vode. Jednako je važno i strujanje zraka. Prirodno prozračivanje tijekom dana bez vjetra možda neće biti dovoljno, pa se u stajama upotrebljavaju ventilatori. Oni bi trebali usmjeravati zrak prema mjestima na kojima se životinje najčešće zadržavaju.

Na pašnjaku cijelo stado mora imati pristup dovoljno velikom zasjenjenom prostoru. Sjenilo je potrebno osigurati i teladi u vanjskim kućicama. Tijekom vrućih razdoblja preporučljivo je prilagoditi i hranjenje te dnevni raspored. Veći dio obroka dajte rano ujutro ili navečer, kada su temperature niže. Hranu redovito približavajte životinjama i provjeravajte njezinu svježinu jer se u toplom okruženju brže zagrijava i kvari.

Premještanje životinja, veterinarske zahvate i druge zahtjevnije aktivnosti planirajte tijekom hladnijeg dijela dana. Nepotrebno tjeranje stada ili dugo čekanje u prenapučenom prostoru ispred izmuzišta može dodatno povećati toplinsko opterećenje.

Pravilno provedena prevencija pomaže zaštititi zdravlje i dobrobit životinja, očuvati proizvodnju mlijeka i smanjiti probleme s reprodukcijom. Dovoljna količina vode, kvalitetno prozračivanje, zasjenjenje i pravilno prilagođen dnevni režim mogu znatno smanjiti utjecaj ljetnih vrućina na cijelo stado.