Farbana jaja kao simbol Uskrsa

Iz očitih razloga, jaja su se dugo smatrala simbolom rođenja i života. Postala su uobičajeni dio Uskrsa u 13. ili 14. stoljeću. Isprva su imala samo ulogu dara svećenstvu crkve ili hrama i tom je prigodom bila posvećena. Postupno se ta tradicija proširila - domaćini su jaja darivali svojim slugama, a na Badnjak su jaja postala milostinja za siromašne. U 17. stoljeću, primjerice, djeca su ih uz voće ili peciva počela dobivati ​​od kumova ili učitelja. U to vrijeme javlja se i tradicija darivanja jaja kolednicima kao nagrada za tzv. udaranje djevojke bičem, kako smo danas navikli.

U početku se jaja za koledare nisu bojala i davala su se sirova, no ukrašavanje ljuske jajeta kao takvo može se pratiti još od prapovijesti, a ukrašena jaja pojavila su se i u starom Egiptu, Perziji ili Sumeru, gdje su se stavljala u grobnice. U grobove mrtvih stavljala su se obojena jaja kao simbol prelaska iz zemaljskog života u svijet mrtvih – jaje u grobu predstavljalo je bijeg duše iz tijela.

Jaja su se često bojala u crveno kako bi podsjećala na prolivenu krv Isusa Krista, no u slučaju uskrsne pjesme ovaj je šareni dizajn poprimio veselije značenje - djevojčice su crveno obojana jaja dobivale od dječaka koji su im se sviđali. Žuta jaja trebala su podsjetiti na legendu o Kristovom putovanju na kojem je ljuske jaja pretvarao u zlato, a ujedno upućivati ​​na sunce, žito ili med. Plava boja karakterizirala je nadu jer je simbolizirala svetu vodu, a zelena je bila boja prirode i proljeća. Za vrijeme koleda uvijek su se davala puna jaja, modernija varijanta su šuplja bojana jaja. Štoviše, danas su obojana kokošja jaja dijelom zamijenjena čokoladnim jajima, pa čak i umjetnim jajima za uređenje doma i vrta.

U prošlosti je bojanje jaja imalo još jedno zanimljivo i nadasve praktično značenje. Tijekom 40 dana dugog posta koji završava na Bijelu subotu, osim mesa i mliječnih proizvoda, nisu bila dopuštena ni jaja. Ona su se prirodno nakupljala sve ovo vrijeme, a leglo kokoši se povećava u proljeće. Jaja su se stoga tijekom korizme kuhala kako bi jim se produžio rok trajanja kako bi potrajala do ponovne konzumacije. A upravo je bojanje jaja pomoglo da se kuhana jaja razlikuju od svježih.

U današnje vrijeme možete naići na mnoge tehnike ukrašavanja jaja. Među najjednostavnijim metodama, osim ukrašavanja naljepnicama, su jednobojni batik i bojanje jaja voskom. Ove metode ukrašavanja su i najčešće korištene zbog relativno jednostavne izvedbe. Popularan je i nešto zahtjevniji batik u više boja ili jetkanje već obojanih jaja. Najsloženije tehnike ukrašavanja jaja su žica i struganje jaja ili lijepljenje slamom.