: Pavel Frček
29.10.2025
Varooza pčela
Varooza je vrlo opasna parazitska bolest pčela koja u određenoj mjeri pogađa gotovo sva pčelinja društva. Kako se zaštititi od ove bolesti? Koje su preventivne mjere? I kako se bolest manifestira? Odgovore pronađite u nastavku članka.
Uzročnik bolesti
Uzročnik varooze je grinje Varroa destructor. Ovaj parazit napada i odrasle pčele i poklopljeno leglo. Prvi put je zabilježen u Indoneziji. Tijekom sljedećih pedeset godina proširio se na Kinu, Indiju, zatim preko Rusije u Njemačku i Poljsku. Postoje i zapisi o pojavi na Havajima.
Simptomi zaraze
Grinje su vidljive golim okom – nalaze se na odraslim pčelama i leglu u svim razvojnim stadijima. Za svoj razvoj trebaju i odrasle pčele i njihovo potomstvo. Varroa destructor se hrani masnim tijelom odraslih pčela, a zatim prelazi na leglo. Kao posljedica toga, pčelinje društvo slabi, postaje pothranjeno, a novoizležene pčele često su deformirane – mogu imati zakržljala ili nedostajuća krila, deformirane noge, iskrivljeno tijelo ili smanjene zatke. Društvo je općenito oslabljeno i podložnije drugim bolestima.
Liječenje
Tretiranje protiv varooze obično se provodi u proljeće (u ožujku i travnju) i početkom jeseni (u kolovozu i rujnu). Važno je odabrati ispravne metode i redovito ih mijenjati, jer se grinje mogu prilagoditi i postati otporne na djelatne tvari. Nije dovoljno promijeniti samo naziv pripravka – treba mijenjati i samu djelatnu tvar. Nijedna metoda nije 100 % učinkovita. Od prirodnih sredstava mogu se koristiti mravlja, mliječna, limunska ili oksalna kiselina. Postoje i alternativne metode, poput dimljenja spaljenim listovima rajčice, hrena ili cikle, te izrezivanja trutovskog legla. Međutim, te metode ne jamče potpunu učinkovitost. Kod kemijskih pripravaka potrebno je obratiti pažnju na vrijeme primjene – neke tvari mogu prodrijeti u med. Uvijek se treba pridržavati uputa u priloženom letku. Među najučinkovitijim lijekovima su pripravci koji sadrže djelatnu tvar amitraz.
Prevencija
Važna preventivna mjera je dovoljan izvor hrane – tada pčele nemaju potrebu pljačkati druge, moguće zaražene košnice, čime se smanjuje rizik prijenosa parazita. Ključna je i redovita zamjena starih okvira novima. Svake godine do 15. veljače potrebno je dostaviti uzorke u Državni veterinarski institut (DVI). Uzorak se uzima najranije 30 dana nakon posljednjeg jesenskog preventivnog tretmana, kada se na dno košnice postavi čista, pometa podnica. Nakon tog razdoblja otpad se pomete u zatvorenu posudu. Ako pčelar ima više društava, uzorci iz svih košnica trebaju se spojiti u jedan. Prije slanja uzorak je potrebno pravilno označiti – navesti puno ime pčelara, registracijski broj, broj stajališta i broj pčelinjih društava.
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?