: Pavel Frček
29.10.2025
Varooza pčela
Varooza je vrlo opasna parazitska bolest pčela koja u određenoj mjeri pogađa gotovo sva pčelinja društva. Kako se zaštititi od ove bolesti? Koje su preventivne mjere? I kako se bolest manifestira? Odgovore pronađite u nastavku članka.
Uzročnik bolesti
Uzročnik varooze je grinje Varroa destructor. Ovaj parazit napada i odrasle pčele i poklopljeno leglo. Prvi put je zabilježen u Indoneziji. Tijekom sljedećih pedeset godina proširio se na Kinu, Indiju, zatim preko Rusije u Njemačku i Poljsku. Postoje i zapisi o pojavi na Havajima.
Simptomi zaraze
Grinje su vidljive golim okom – nalaze se na odraslim pčelama i leglu u svim razvojnim stadijima. Za svoj razvoj trebaju i odrasle pčele i njihovo potomstvo. Varroa destructor se hrani masnim tijelom odraslih pčela, a zatim prelazi na leglo. Kao posljedica toga, pčelinje društvo slabi, postaje pothranjeno, a novoizležene pčele često su deformirane – mogu imati zakržljala ili nedostajuća krila, deformirane noge, iskrivljeno tijelo ili smanjene zatke. Društvo je općenito oslabljeno i podložnije drugim bolestima.
Liječenje
Tretiranje protiv varooze obično se provodi u proljeće (u ožujku i travnju) i početkom jeseni (u kolovozu i rujnu). Važno je odabrati ispravne metode i redovito ih mijenjati, jer se grinje mogu prilagoditi i postati otporne na djelatne tvari. Nije dovoljno promijeniti samo naziv pripravka – treba mijenjati i samu djelatnu tvar. Nijedna metoda nije 100 % učinkovita. Od prirodnih sredstava mogu se koristiti mravlja, mliječna, limunska ili oksalna kiselina. Postoje i alternativne metode, poput dimljenja spaljenim listovima rajčice, hrena ili cikle, te izrezivanja trutovskog legla. Međutim, te metode ne jamče potpunu učinkovitost. Kod kemijskih pripravaka potrebno je obratiti pažnju na vrijeme primjene – neke tvari mogu prodrijeti u med. Uvijek se treba pridržavati uputa u priloženom letku. Među najučinkovitijim lijekovima su pripravci koji sadrže djelatnu tvar amitraz.
Prevencija
Važna preventivna mjera je dovoljan izvor hrane – tada pčele nemaju potrebu pljačkati druge, moguće zaražene košnice, čime se smanjuje rizik prijenosa parazita. Ključna je i redovita zamjena starih okvira novima. Svake godine do 15. veljače potrebno je dostaviti uzorke u Državni veterinarski institut (DVI). Uzorak se uzima najranije 30 dana nakon posljednjeg jesenskog preventivnog tretmana, kada se na dno košnice postavi čista, pometa podnica. Nakon tog razdoblja otpad se pomete u zatvorenu posudu. Ako pčelar ima više društava, uzorci iz svih košnica trebaju se spojiti u jedan. Prije slanja uzorak je potrebno pravilno označiti – navesti puno ime pčelara, registracijski broj, broj stajališta i broj pčelinjih društava.
01.04.2026
Uskrsna kokoš: šarena jaja bez bojanja
Uskrs većina nas neodvojivo povezuje s obojenim jajima svih boja. No, jeste li znali da postoji kokoš koja takva jaja nosi potpuno prirodno? Upravo zato naziva se „uskrsna kokoš“. Riječ je o pasmini Araucana, poznatoj po svojim neobičnim svojstvima i jedinstvenoj nesivosti.
25.03.2026
Kako riješiti vlagu u kokošinjcu?
Vlaga u kokošinjcu čest je problem koji se ne smije podcijeniti. Na prvi pogled može djelovati bezazleno, ali dugoročno negativno utječe na zdravlje kokoši i kvalitetu okoliša. Zato je važno održavati kokošinjac suhim i dobro prozračenim.
24.03.2026
Kako prepoznati oplođeno jaje?
Odrediti je li jaje oplođeno jedna je od ključnih vještina svakog uzgajivača peradi. Bez obzira planirate li valenje ili samo želite imati pregled nad svojim uzgojem, pravilno prepoznavanje oplođenih jaja uštedjet će vam vrijeme, povećati uspješnost inkubacije i olakšati brigu o budućim pilićima.