Najčešće pogreške početnika u uzgoju kokoši

Vrt najčešće ne koristimo samo za uzgoj kokoši, već i za uzgoj različitog cvijeća ili plodina. Njih, naravno, želimo zaštititi od štetnika, za što se koriste razni pesticidi. No kod kokoši je potreban oprez. Ako se slobodno kreću po vrtu, mogu doći u kontakt s kemijski tretiranom travom, biljkama ili tlom.

Budite oprezni i pri suzbijanju miševa i drugih glodavaca. Ako kokoš kljucne otrovanog miša, to za nju može biti smrtonosno. U vrtu zato radije koristite sigurnije načine zaštite kako svoje kokoši ne biste nepotrebno ugrozili.

Najbolja prevencija protiv različitih bolesti je redovita kontrola zdravstvenog stanja kokoši. Obratite pozornost na promjene u ponašanju, izgledu i nesivosti. Među česte znakove upozorenja spadaju nagli pad proizvodnje jaja, gubitak težine, apatija, lošija kvaliteta perja ili neuobičajen izmet.

Ispravnu dijagnozu uvijek može postaviti samo veterinar, koji će predložiti daljnji postupak. Neki se zdravstveni problemi mogu riješiti liječenjem, dok drugi mogu biti ozbiljniji za cijelo jato. Redovita kontrola i prevencija zato su osnova.

Kada kod kuće zaboravimo zaključati vrata preko noći, najčešće se ništa ne dogodi. No ako zaboravite zatvoriti kokošinjac, posljedice mogu biti puno gore. Noću su aktivni predatori poput lisica, kuna ili štakora, koji mogu lako doći do kokoši.

Kokoši noću slabo vide i ne mogu se učinkovito braniti. Zato je važno svake večeri dobro zatvoriti kokošinjac. Ako se bojite da ćete zaboraviti na zatvaranje, praktično rješenje mogu biti automatska vrata za kokošinjac.

Spajanje kokoši različite dobi ne preporučuje se bez postupnog upoznavanja. Mlade i starije kokoši mogu imati različite potrebe za hranom, a starije jedinke mogu napadati mlađe. Ako u jato želite dodati nove kokoši, najprije ih odvojite, primjerice ogradom, kako bi se postupno navikle jedna na drugu.

Problem može biti i premalen kokošinjac ili prenapučen ispust. Ako su kokoši pod stresom, to negativno utječe na njihovo zdravlje i nesivost. Kada nemaju dovoljno prostora, mogu postati agresivnije, početi se kljucati i nositi manje jaja.

Zanemarena higijena potiče razmnožavanje bakterija, parazita i infekcija. Osnovno čišćenje kokošinjca treba provoditi redovito, idealno jednom tjedno. Zamijenite stelju, očistite gnijezda te operite pojilice i hranilice.

Redovito provjeravajte i zidove, gdje se mogu skrivati crvene grinje ili drugi paraziti. Temeljitije čišćenje i dezinfekciju kokošinjca preporučuje se provoditi nekoliko puta godišnje.

Ne zanemarujte ni čistoću vode. Pojilice bi uvijek trebale biti čiste, a voda svježa. Osiguravanje čiste i dostupne vode jedan je od temelja zdravog uzgoja kokoši.

Ono što kokoš jede zaista je važno. To što su se kokoši nekada često hranile uglavnom ostacima iz kuhinje ne znači da je to za njih idealno. Neuravnotežena ili nekvalitetna hrana može dovesti do slabijih ljuski jaja, lošije nesivosti i zdravstvenih problema.

Osnova bi trebala biti kvalitetna hrana namijenjena nesilicama. Nju možete dopuniti vitaminima i mineralima prema potrebama jata i godišnjem dobu.

Hranu ujedno čuvajte na suhom i zaštitite je od glodavaca, vlage i plijesni.