Zašto kokoši jedu vlastita jaja i kako to spriječiti?

Možda će vas iznenaditi činjenica da kokoši uglavnom ne počinju namjerno jesti jaja. Često sve počinje sasvim običnom nezgodom. Primjerice, kokoš tijekom nesenja ili kretanja po gnijezdu slučajno razbije jaje. Budući da je po prirodi znatiželjna, počinje istraživati njegov sadržaj i ubrzo otkriva da su žumanjak i bjelanjak ukusna hrana.

I upravo tu može nastati problem. Kada kokoš otkrije što se skriva ispod ljuske, može početi redovito razbijati jaja. Ostale kokoši pritom promatraju njezino ponašanje i mogu ga početi oponašati. Tako se jedno razbijeno jaje postupno može pretvoriti u neugodnu naviku cijelog jata.

Međutim, uzrok nije uvijek samo slučajnost. Jedenju jaja mogu pridonijeti i nedostatak kalcija ili bjelančevina, dosada, nedostatak poticaja iz okoline, stres, prenapučen kokošinjac ili neodgovarajuća gnijezda za nesenje.

Ako u gnijezdima redovito pronalazite manje jaja nego što očekujete, to ne mora odmah značiti da ih kokoši jedu. Uzrok može biti i smanjena nesivost, skriveno mjesto za nesenje izvan kokošinjca ili nepozvani posjetitelj.

Ipak, postoji nekoliko znakova koji vam mogu pomoći prepoznati problem. Tipični znakovi su razbijene ljuske, mokra stelja ili osušeni ostaci žumanjka u gnijezdu. Ponekad možete uhvatiti kokoš na djelu ili primijetiti ostatke jaja na njezinu kljunu ili perju. Zato pokušajte nekoliko dana promatrati što se događa u kokošinjcu, osobito tijekom prijepodneva, kada većina kokoši nese jaja. Obratite pozornost na to provodi li neka kokoš sumnjivo mnogo vremena u blizini gnijezda ili kljuca svježe snesena jaja.

Međutim, za razbijena ili nestala jaja nisu uvijek odgovorne samo kokoši. Jajima se mogu hraniti i štakori, kune ili drugi nepozvani posjetitelji. Prije nego što počnete rješavati problem, provjerite tko je pravi krivac.

Jedan od prvih koraka u rješavanju ovog problema trebala bi biti provjera prehrane. Stvaranje jaja zahtjevan je proces za organizam kokoši, tijekom kojeg se troše znatne količine hranjivih tvari, osobito kalcija. Upravo je kalcij neophodan za stvaranje čvrstih ljuski. Ako ga kokoši ne unose dovoljno, mogu nositi jaja s tankom ili mekanom ljuskom koja se lako razbije.

Na kvalitetu ljuske utječe i dovoljan unos vitamina D3, koji pomaže organizmu da pravilno iskorištava kalcij. Važan je i odgovarajući unos bjelančevina. One su neophodne ne samo za stvaranje jaja nego i za cjelokupnu kondiciju i zdravlje kokoši nesilica.

Ako kokošima želite davati i ljuske jaja, one trebaju biti temeljito očišćene, termički obrađene i usitnjene na male komadiće. Pravilno odabrana hrana i mineralni dodaci mogu pridonijeti stvaranju čvršćih ljuski i pomoći u sprječavanju njihova slučajnog razbijanja.

Jeste li znali da uzrok jedenja jaja može biti i sama oprema kokošinjca? Ako kokoši nesu jaja na tvrdu površinu ili se neprestano guraju u premalom gnijezdu, rizik od razbijanja jaja znatno se povećava.

Zato je važno osigurati dovoljan broj gnijezda za nesenje, njihov pravilan smještaj i odgovarajuću stelju. Gnijezda bi trebala biti na mirnim mjestima, čista, udobna i zaštićena od prekomjerne svjetlosti. Za uobičajene kokoši nesilice u pravilu se preporučuje otprilike jedno gnijezdo za četiri do pet kokoši. Ipak, imajte na umu da kokoši često odaberu samo jedno omiljeno gnijezdo, čak i kada imaju nekoliko drugih na raspolaganju.

Vrlo praktično rješenje su gnijezda za nesenje sa spremnikom za prikupljanje jaja. Njihov je princip jednostavan: nakon nesenja jaje se otkotrlja u odvojeni prostor kojem kokoši ne mogu pristupiti. Time se smanjuje rizik od razbijanja jaja i njihova kasnijeg jedenja. Jednako je važno i redovito prikupljanje jaja. Što jaja kraće ostaju u gnijezdu, to je manja vjerojatnost da će ih neka kokoš oštetiti.

I ne zaboravite na zabavu! Kokošima je potrebno omogućiti čeprkanje po tlu, traženje hrane i istraživanje okoline. Dovoljno prostran ispust, obješeno povrće ili drugi sigurni načini obogaćivanja okoliša pomoći će im otjerati dosadu i usmjeriti pozornost na nešto drugo osim jaja.

Ako kokoši već redovito razbijaju i jedu jaja, važno je početi djelovati što prije. Što se takvo ponašanje dulje ponavlja, to ga može biti teže ukloniti.

1. Prikupljajte jaja nekoliko puta dnevno

Osobito tijekom prijepodneva provjeravajte gnijezda za nesenje češće nego inače. Tako će kokoši imati manje prilika razbiti svježe snesena jaja.

2. Isprobajte umjetna jaja

U gnijezdo možete staviti keramička ili drvena jaja. Ako ih kokoši pokušaju razbiti kljunom, neće uspjeti. S vremenom tako mogu izgubiti zanimanje za prava jaja. Međutim, ova metoda ne mora djelovati kod svakog jata.

3. Odmah uklanjajte razbijena jaja

Čim pronađete oštećeno jaje, uklonite sve njegove ostatke i zamijenite zaprljanu stelju. Ostaci bjelanjka i žumanjka mogli bi privući kokoši i potaknuti ih na daljnje kljucanje jaja.

4. Nabavite gnijezda sa spremnikom za prikupljanje jaja

Ako se problem ponavlja, gnijezda za nesenje sa spremnikom za prikupljanje jaja mogu biti jedno od najučinkovitijih dugoročnih rješenja. Nakon nesenja jaja se otkotrljaju izvan dosega kokoši, pa ih one ne mogu lako razbiti ni pojesti.

5. Usredotočite se na stvarni uzrok problema

Sami trikovi možda neće biti dovoljni ako kokošima nedostaju važne hranjive tvari, nemaju dovoljno prostora ili su izložene stresu. Zato je uvijek važno obratiti pozornost i na njihovu prehranu te uvjete držanja.

Jedenje vlastitih jaja nije nerješiv problem. Često je dovoljno nekoliko jednostavnih promjena – prilagoditi hranidbu, osigurati udobna gnijezda za nesenje, češće prikupljati jaja i omogućiti kokošima dovoljno prostora i poticaja iz okoline. Što prije počnete rješavati problem, to su veće šanse da povremeno razbijeno jaje neće postati početak trajne loše navike cijelog jata.