

: Pavel Frček
16.05.2025
Zašto krava stalno preživa, a pas guta? Probava životinja pod povećalom
Jeste li se ikada zapitali zašto govedo provodi sate preživajući, dok pas hranu gotovo i ne žvače? Razlog je u različitim vrstama probave. Dok neke životinje imaju jednostavan želudac, druge su kroz evoluciju razvile želuce s više odjeljaka, mikrobiološku probavu ili čak probavu uz pomoć kamenčića. Koje su glavne razlike između pojedinih skupina životinja?
Monogastrične životinje: jednostavan želudac, učinkovit sustav
Životinje s jednostavnim želucem – tzv. monogastrične – uključuju ljude, mesojede (poput pasa i mačaka), svejede (poput svinja), konje, magarce, zečeve i glodavce. Njihov probavni sustav sastoji se od usne šupljine, jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva.
Hrana se usitnjava u ustima, gdje enzim ptijalin počinje razgrađivati polisaharide (zato nam nakon duljeg žvakanja pecivo postane slatkasto).
Putem jednjaka sve dolazi u želudac, gdje započinje kemijska probava – uz pomoć klorovodične kiseline (HCl) koja sterilizira hranu i aktivira enzime za razgradnju proteina i masti. Tako nastaju manje gradivne jedinice – aminokiseline i masne kiseline. One se apsorbiraju u crijevima, gdje im se pridružuju probavni sokovi iz gušterače i žučnog mjehura. U debelom crijevu dolazi do ponovne apsorpcije vode i minerala te zgušnjavanja probavne mase.
Ukratko: kod nas prvo dolazi do kemijske (želudac – kiseline) i enzimske probave. Mikrobiološka probava dolazi tek nakon toga.
Ptičja posebnost: probava uz pomoć kamenčića
Probavni sustav ptica sličan je onome kod monogastričnih životinja, ali s nekoliko zanimljivosti. Ptice imaju volju u kojoj se hrana pohranjuje i ponekad predprobavlja. Imaju i dvodijelni želudac – žljezdani želudac koji proizvodi probavne sokove te mišićni želudac (žrvanj) koji djeluje poput mlinca.
Zato ptice – osobito perad – gutaju sitne kamenčiće, tzv. grit. Oni pomažu u mehaničkom usitnjavanju hrane jer ptice nemaju zube. U želucu zatim dolazi do kemijske i enzimske probave.
Ova evolucijska „prečica“ omogućuje pticama da brzo pojedu hranu i sigurno je probave bez duljeg žvakanja ili preživanja.
Poligastrične životinje: kada životinja ima četiri želuca – i nijedan nije suvišan
Životinje poput goveda, ovaca i koza ubrajaju se u preživače – odnosno poligastrične životinje. Njihov probavni sustav sadrži četiri dijela želuca: burag, mrežicu, knjižnicu (sva tri su predželuci) i sirište (pravi želudac). Iako se često kaže da imaju četiri želuca, točnije je reći da se radi o jednom složenom želucu s četiri odjeljka.
Nakon što se hrana usitni u ustima, dospijeva u burag, gdje počinje mikrobiološka probava. Hrana je tamo izložena djelovanju mikroorganizama – bakterija, praživotinja i gljivica – koji mogu razgraditi celulozu, što ni ljudi ni monogastrične životinje ne mogu. Zanimljivo je da mikroorganizmi najprije troše jednostavne šećere iz hrane, a tek potom prelaze na složenije tvari.
Kad preživač miruje, hranu regurgitira – vraća je natrag u usta, gdje je ponovno preživa. Taj se proces ponavlja više puta dok se hrana potpuno ne usitni. Zatim prolazi kroz ostale predželuce i na kraju u sirište, gdje dolazi do kemijske i enzimske probave – slično kao kod monogastričnih životinja.
Krava može sama proizvesti vlastite bjelančevine
Jedna od najzanimljivijih osobina preživača jest to da imaju dva izvora bjelančevina. Prvi je klasičan – iz hrane (npr. mahunarke, soja itd.), no riječ je o nepotpunim bjelančevinama. Drugi izvor je znatno sofisticiraniji: mikroorganizmi u buragu. Oni ne samo da pomažu u probavi, već nakon što uginu, zajedno s probavnom masom putuju dalje kroz probavni trakt i bivaju probavljeni – čime nastaju visokokvalitetne, potpune životinjske bjelančevine. U osnovi, krava „uzgaja“ vlastite bjelančevine iznutra.
Ovaj je proces ključan osobito za poljoprivredu, jer preživači mogu iskoristiti i manje kvalitetne biljne bjelančevine i pretvoriti ih u visoko vrijedne proizvode – mlijeko ili meso.
Ne hranimo kravu – hranimo njezine mikrobe
Temelj uspješnog uzgoja preživača je razumijevanje jedne jednostavne istine: „Ne hranimo kravu, već prvenstveno mikroorganizme u njoj.“ Hrana mora biti kvalitetna – bez plijesni, truleži ili smrzavanja – a promjene u prehrani treba uvoditi postupno, primjerice pri prelasku na zelenu ispašu. Ako dobro brinemo o mikroorganizmima, oni će nam uzvratiti zdravom i produktivnom životinjom. Bilo da je riječ o kravi za mlijeko, biku za meso ili kozi za sir – sve počinje u buragu.

19.06.2025
Kako priviknuti novu mačku na dom?
Dolazak novog mačjeg člana u kućanstvo je radosan, ali i osjetljiv događaj. Mačke su teritorijalne životinje, pa im je promjena okoline veliki korak. Pravilni početak uvelike utječe na to kako će se u budućnosti osjećati u svom novom domu. U ovom članku pokazat ćemo ti kako to učiniti ispravno.

18.06.2025
Slinavka i šap
U medijima se sve češće pojavljuju informacije o mogućoj pojavi bolesti SLAK. Riječ je o virusnoj bolesti koja pogađa sve papkare – uključujući goveda, ovce, koze, svinje, bivole i druge divlje životinje. U ovom članku donosimo pregled najvažnijih informacija o toj bolesti.

11.06.2025
Koje pasmine kokoši postoje?
Svim ljubiteljima gospodarstva jasno je da su kokoši neizostavan dio svakog domaćinstva. Njihove raznolike pasmine odlikuju se specifičnim osobinama koje ih čine prikladnima za različite svrhe. Pravilan odabir pasmine posebno je važan za uzgajivače, stoga smo pripremili kratak pregled odabranih pasmina kokoši i njihovih zanimljivih karakteristika.