Imaju li životinje emocije?

Emocije su složene psihofiziološke reakcije koje nastaju kao odgovor na vanjske ili unutarnje podražaje. One uključuju ne samo same osjećaje – dakle to kako se subjektivno osjećamo – nego i fiziološke promjene u tijelu, naše ponašanje te način na koji u mislima procjenjujemo i obrađujemo situacije. U slučaju životinja znanost zasad ne može izravno mjeriti njihove subjektivne doživljaje, pa se istraživači usredotočuju prvenstveno na objektivne znakove emocija. Promatraju, primjerice, promjene srčanog ritma, izraze lica, razine hormona, glasovne izraze ili složena socijalna ponašanja.

Radost je kod životinja najistraženija emocija. Tipičan primjer su psi – kada vide svog vlasnika, često radosno skaču i mašu repom. Igra je za životinje važan izvor radosti, a ujedno i pokazatelj zdravlja i psihičkog blagostanja. Znanstvene studije čak su pokazale da mladunci nekih životinja tijekom igre ispuštaju specifične zvukove slične ljudskom smijehu.

Strah je prirodna emocija koja pomaže životinjama preživjeti. Pokreće ponašanje bijega ili obrane – poznat je tzv. refleks „bori se ili bježi“, koji aktivira tijelo i mozak u slučaju prijetnje. Novija istraživanja usmjerena su i na dugotrajnu tjeskobu i stres kod životinja. Na primjer, kod nekih vrsta kitova i dupina zabilježeni su oblici ponašanja koji nalikuju depresiji.

Mnoga opažanja iz divljine pokazuju da i životinje doživljavaju tugu. Slonovi su poznati po svojim „ritualima“ oko mrtvih jedinki – ostaju kraj njihovih tijela, pokazuju neobično ponašanje i očitu pažnju koja podsjeća na ljudsku tugu. Slično ponašanje zabilježeno je i kod čimpanza i drugih primata. Poznati su i slučajevi pasa koji nakon smrti vlasnika ili drugog životinjskog suputnika gube apetit i mijenjaju svoje ponašanje.

Empatija – dakle sposobnost da se uoče i da se reagira na emocije drugih – dugo je smatrana isključivo ljudskim svojstvom. Danas znamo da mnoge životinje pokazuju empatično ponašanje. Na primjer, čimpanze pomažu članovima svoje skupine u nevolji, smiruju ih i pružaju im socijalnu podršku. Psi također znaju reagirati na ljudske emocije – kada je čovjek tužan ili pod stresom, prilaze mu i pokušavaju ga utješiti.

Socijalne veze među životinjama često su vrlo jake i emocionalno značajne. Mogu nastati između mladunaca i roditelja, partnera, „prijatelja“ ili unutar cijele skupine. Labudovi i neke druge vrste ptica, primjerice, stvaraju parove za cijeli život, što upućuje na sposobnost duboke naklonosti i vjerojatno ljubavi. Kod nekih primata i kitova dokazana je prisutnost dugotrajnih socijalnih odnosa utemeljenih na međusobnoj brizi i podršci.