Vrste jaja

Od neuobičajenih vrsta jaja, prepelčja su najpristupačnija. Ova mala, pjegava jaja teže otprilike 11 grama i duga su oko 3–5 cm. Iako su malena, iznenađuju velikim žumanjkom i visokim sadržajem hranjivih tvari i antioksidansa. Sadrže mnogo vitamina B, selena, riboflavina, kolina te manje količine željeza.

Kuhaju se kratko – otprilike 3 do 4 minute. Zbog tanke ljuske teže ih je oguliti. Preporučujemo da ih nakon kuhanja nježno valjate po ravnoj površini prije guljenja. Pitate se koliko prepelčjih jaja odgovara jednom kokošjem? Obično 4 do 5, ovisno o veličini. Zahvaljujući svojoj veličini, savršena su za dekoraciju, kanapee ili mini jaja na oko – izgledaju efektno i originalno. Okusom su vrlo slična kokošjim jajima.

Jaja biserke prilično su rijetka i u običnim trgovinama rijetko ih možemo pronaći. Odlikuju se vrlo čvrstom ljuskom, zahvaljujući kojoj mogu trajati znatno duže od kokošjih – čak 11 mjeseci, dok kokošja traju samo 28 dana.

Veličinom su između prepelčjih i kokošjih – teže otprilike 20 do 45 grama i duga su 5 do 7 cm. Dva jaja biserke otprilike odgovaraju jednom kokošjem. Kuhaju se prosječno 4 minute. Imaju kremasto obojenu ljusku s blagim svijetlosmeđim pjegama, a uži kraj im je znatno šiljastiji nego kod kokošjih jaja. Što se tiče omjera žumanjka i bjelanjka, žumanjak prevladava. Okus je intenzivniji i podsjeća na meso same biserke – aromatičan, ali blag. Nakon kuhanja ova su jaja kremasta i doslovno se tope u ustima.

Kokošja jaja su apsolutni klasik u kuhinji – koristimo ih na desetke načina, od jednostavnih meko kuhanih jaja do sofisticiranih poširanih jaja. Dugo su bila na meti zabrinutosti zbog sadržaja kolesterola, no danas znamo da su 1–2 jaja dnevno potpuno prihvatljiva za većinu ljudi.

Jedno jaje teži otprilike 50–70 grama i dugo je oko 5–7 cm. Najčešće se susrećemo s bijelim i smeđim ljuskama. A zašto neka jaja imaju drugačiju boju? To ne ovisi o boji perja, kako mnogi misle, već o boji ušnih resica – odnosno režnjeva ispod ušiju kokoši. One s bijelim resicama nose bijela jaja, dok kokoši s crvenim ili tamnim resicama nose smeđa jaja.

Rijetko možemo naići i na zelenkasta ili plavičasta jaja. Za ovu boju zaslužni su pigmenti koji se oslobađaju pri kraju formiranja ljuske. Crveni pigmenti potječu iz krvi, žuti iz žuči, a zelenkastu nijansu uzrokuje biliverdin – zeleni pigment prisutan u žuči.

Pačja su jaja dugo pratila glasina da su čest izvor salmonele. Rizik se, međutim, lako može izbjeći pravilnim skladištenjem i dostatnom termičkom obradom. Idealno ih je čuvati na temperaturi oko 20 °C.

Veća su od kokošjih – teže otprilike 90 grama i duga su 7 do 9 cm. Zbog svoje veličine zahtijevaju dulje kuhanje, obično oko 15 minuta. Ne preporučuje se njihova priprema „meko kuhana“ ili kao kajgana. Nakon kuhanja žumanjak često poprima blago crvenkastu nijansu, a bjelanjak može izgledati plavičasto. Ljuska može biti potpuno bijela, zelenkasta ili kremasta – boja ovisi o pasmini patke. Okusom su slična kokošjim jajima, ali nešto intenzivnija i masnija. Popularna su osobito u azijskoj kuhinji, gdje se od njih priprema poznata delikatesa balut – jaje sa zametkom.

Gusja jaja imaju slična svojstva kao pačja – potrebno ih je pravilno skladištiti i uvijek temeljito termički obraditi. Za razliku od pačjih, nisu toliko masna, ali njihov je okus znatno „uljastiji“.

Odlična su za pripremu kolača jer im daju mekoću i sočnost. Mogu težiti i do 200 grama, a duga su 9 do 11 cm. Zbog svoje veličine potrebno ih je kuhati jako dugo – obično više od 15 minuta. Međutim, treba imati na umu da je kod gusjih jaja rizik od salmonele još veći nego kod pačjih, stoga im treba posvetiti posebnu pažnju pri rukovanju i pripremi.

Nojeva jaja spadaju među prave divove – teže između 600 i 1500 grama i duga su 18 do 22 cm. Imaju iznimno tvrdu ljusku, koju nije lako razbiti. Za to je potrebna određena vještina, ili se može koristiti, primjerice, bušilica.

Jedno nojevo jaje odgovara otprilike dvadeset kokošjih. Što se tiče nutritivnih vrijednosti, sličnija su prepelčjim jajima – imaju veliki žumanjak i blag, ugodan okus. Kuhanje traje dulje, obično najmanje sat vremena. Najčešće se peku ili se njihov sadržaj ispuhuje i koristi za pripremu omleta ili kajgane.