Što učiniti kada kokoš prestane nesti

Kokoši postižu najveću proizvodnju jaja tijekom prve i druge godine života. U tom razdoblju mogu snijeti i do 250–300 jaja godišnje. Kako stare, njihove reproduktivne sposobnosti postupno se usporavaju. Potpuno je normalno da četverogodišnje kokoši nesu manje, a starije mogu potpuno prestati nesti. To nije bolest niti zanemarivanje, već prirodan biološki proces.

Privremeni prekid nesenja često je povezan i s mitarenjem. Tijekom jeseni kokoši mijenjaju perje, a tijelo usmjerava energiju na njegovu obnovu. U tom razdoblju treba računati s pauzom u nesenju, ponekad i od nekoliko tjedana. Pomoći možete dodavanjem proteina u hranu, primjerice u obliku sojine sačme, kuhanih jaja ili posebnih smjesa za nesilice u vrijeme mitarenja.

Dnevno svjetlo ključno je za kokoši. Da bi redovito proizvodile jaja, potrebno im je otprilike 14 sati svjetla dnevno. Stoga je sasvim uobičajeno da tijekom zime nesivost naglo opada ili potpuno prestaje. Tijelo kokoši jednostavno reagira na kraće dane i štedi energiju.

Kvalitetna hrana jedan je od glavnih temelja redovitog nesenja. Ako kokošima nedostaje kalcija, proteina ili elemenata u tragovima, to se očituje ne samo u manjoj količini jaja, već i u njihovoj kvaliteti. Ljuske mogu biti tanke, lomljive ili nepravilne. Neizostavan dio prehrane je i grit, odnosno drobljeni vapnenac ili školjke, koji pomažu probavi.

Jednako je važan i pristup čistoj vodi. Već nekoliko sati bez vode može zaustaviti nesenje, a ako se to ponavlja, kokoši se mogu „razdražiti“ na dulje vrijeme. Stoga se isplati svakodnevno provjeravati pojilice, osobito ljeti ili tijekom mraza, kada voda brzo nestaje ili smrzava.

Ne smije se zaboraviti ni na zdravlje. Nametnici, poput crvenih grinja ili unutarnjih crva, oslabljuju kokoši, uzrokuju stres i mogu potpuno zaustaviti proizvodnju jaja. Redovita kontrola, čišćenje kokošinjca i preventivno čišćenje od parazita stoga su nužan dio brige o jatu. Ako sumnjate na bolest, najbolje je konzultirati veterinara.

Kokoši su osjetljive životinje i trebaju mir. Često uznemiravanje, prisutnost predatora, bučno okruženje ili prenapučen kokošinjac uzrokuju stres, koji se očituje upravo prekidom nesenja. Kokoši se moraju osjećati sigurno. Potrebno im je dovoljno prostora, čist i suh kokošinjac, vanjski ispust te pristup prirodnim podražajima poput kupanja u prašini ili čeprkanja po zemlji.

Važan je i pravilan sastav jata. Ako je na malom prostoru previše kokoši ili ako pijetao pretjerano uznemirava nesilice, stres će se brzo odraziti na smanjenu proizvodnju jaja.