Sanjaju li životinje?

Stručnjaci s Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT) proučavali su ponašanje štakora i promatrali moždanu aktivnost tijekom trčanja kroz labirint te kasnijeg sna. Rezultati su pokazali da štakori tijekom spavanja „ponovno proživljavaju“ iskustva iz budnog stanja – dakle, sanjaju. Budući da je mozak štakora jednostavniji od, primjerice, psećeg mozga, znanstvenici pretpostavljaju da i druge sisavce (uključujući naše kućne ljubimce) prate snovi. Prema Američkom kinološkom klubu, životinjski san prolazi kroz iste faze kao i ljudski – NREM fazu (duboki san, u kojem se tijelo regenerira) i REM fazu (faza sanjanja, kada je mozak aktivan kao u budnom stanju).

U REM fazi snovi se mogu prepoznati po tipičnim znakovima – životinja se nemirno pomiče, trza šapama, ispušta zvukove, a ponekad se može vidjeti i brzo pomicanje očiju ispod kapaka. Najvjerojatnije sanjaju događaje iz svakodnevice – kako su trčali, lovili ili se igrali. Nažalost, kao i ljudi, i životinje mogu imati noćne more. Ne o čudovištima, već o neugodnim iskustvima – poput tučnjave s drugim psom, posjeta veterinaru ili stresne situacije.

Odgovor je: ne. Životinja se nakon buđenja možda neće odmah snaći gdje se nalazi i iz dezorijentacije može instinktivno reagirati – čak i napadom. Nije riječ o namjernoj agresiji, već o prirodnoj obrambenoj reakciji u stanju zbunjenosti, kao što se i ljudi nakon noćne more neko vrijeme osjećaju izgubljeno. Najbolje je pustiti životinju da odspava do kraja i da se sama probudi. Time joj pomažemo da se osjeća mirnije i sigurnije.

Sanjanje nije rezervirano samo za ljude – i životinje imaju svoje unutarnje svjetove prepune slika, osjećaja i doživljaja. Iako im ne možemo čitati misli, zahvaljujući znanstvenim saznanjima i promatranju možemo bolje razumjeti što se s njima događa tijekom sna. I premda je teško gledati voljenog ljubimca kako nemirno proživljava noćnu moru, najbolje što možemo učiniti jest pustiti ga da mirno spava i biti mu podrška kad se probudi.