Može li se utjecati na nesivost kokoši nesilica?

Početnici u uzgoju peradi uvijek s nestrpljenjem iščekuju prva jaja. Prilikom kupnje peradi važno je uzeti u obzir i dob kokoši. Početak nesivosti ovisi, između ostalog, i o genetskim predispozicijama kokoši. Ako kupite mladu kokoš (koja još nije dovoljno stara za nesenje), morat ćete pričekati jaja. U ovom razdoblju veliku ulogu imaju i uvjeti uzgoja i prehrana. Međutim, nije dobro požurivati ovaj proces. Ako kokoši prerano počnu nesti, jaja će biti mala, a njihov će se organizam brzo iscrpiti.

Početak nesivosti razlikuje se uglavnom prema pasmini. Lakše i patuljaste pasmine, poput češke šarene kokoši, leghorna, serame, bradate kokoši ili ohikija, počinju nesti već nakon 5 mjeseci. Srednje teške pasmine, poput hempširke, plymutke, rodajlenke ili sasexke, počinju nesti s otprilike 6 mjeseci. Teže pasmine, poput kočinke i brahmanke, nesu jaja od 9. mjeseca starosti. Najduže sazrijevaju borbene pasmine, poput asilke i malajke, koje mogu dostići spolnu zrelost tek nakon 9 mjeseci.

Temperatura ima značajan utjecaj na proizvodnju jaja. Nesilice, odnosno kokoši općenito, vrlo su osjetljive na ekstremne temperature. Velike ljetne vrućine mogu uzrokovati stres i nelagodu, što dovodi do smanjenja nesivosti. Važno je osigurati im dovoljno hlada i dobro prozračen kokošinjac kako se ne bi osjećale kao u stakleniku. Također, uvijek moraju imati pristup svježoj i hladnoj vodi.

Osim vrućine, kokošima ne odgovara ni hladnoća. Tijekom zime nesivost također opada jer kokoši troše više energije kako bi se ugrijale. U ovom hladnom razdoblju vaše će kokoši cijeniti pristup toploj vodi, a bit će još sretnije ako im zagrijete kokošinjac.

Koja je idealna temperatura? Nesilice najbolje nesu pri temperaturi između 13 i 24 °C, kada im nije ni prevruće ni prehladno, što im omogućuje optimalnu proizvodnju jaja.

Ako vaša kokoš ne nosi jaja ili ih nesu u vrlo malom broju, postoji velika vjerojatnost da se u kokošinjcu pojavila neka bolest. Jedna od najčešćih bolesti je kokcidioza, parazitska bolest koja uzrokuje proljev i dehidraciju. Slične simptome ima i bakterijska infekcija salmoneloza. Među najpoznatijim respiratornim bolestima nalazi se infektivni bronhitis, a nesivost mogu smanjiti i paraziti poput crvene kokošje grinje.

Ako sumnjate da je vaša perad bolesna ili se jednostavno želite unaprijed pripremiti, pročitajte naš članak "Kako prepoznati da je kokoš bolesna?". Bolesti se mogu spriječiti redovitom kontrolom, čišćenjem i dezinfekcijom kokošinjca, što pomaže u sprječavanju širenja bolesti i pojave parazita.

Ako kokošima nesilicama dajete nekvalitetnu i neuravnoteženu prehranu, one neće napredovati niti će proizvoditi jaja. Važno je osigurati im dovoljan unos proteina, kalcija i drugih hranjivih tvari. Tijekom zime im koristi hrana bogata energijom, koja im pomaže u održavanju topline i osigurava potrebnu snagu.

Osnova prehrane peradi je mješavina krmiva ili šrot (mješavina zdrobljenih žitarica, mahunarki, sjemenki i drugih sastojaka u pravilnim omjerima). Može se pripremiti i kod kuće, ali je važno unaprijed proučiti koliko je kojeg sastojka potrebno. Također, ne smijemo zaboraviti na proteine i kalcij, koje kokoši mogu dobiti i kroz dodatke prehrani. No, previše bilo čega može štetiti, stoga s dodacima i vitaminima treba biti oprezan. Kako i kada ih pravilno davati, možete saznati u našem članku "Vitamini za perad".