Kako ljeti skladištiti hranu za životinje da ne pljesnivi i ne privlači štetnike?

Hrana za životinje ne podnosi dobro vlagu, izravno sunce ni velike temperaturne oscilacije. Ako vreća stoji na podu u vlažnoj šupi ili je otvorena u prostoru u koji mogu ući insekti ili glodavci, hrana se može brzo početi kvariti. Posebno su rizične otvorene vreće, mljevene žitarice, gnječeno zrno i smjese s većim udjelom masti.

Pokvarena hrana za životinje ne mora se uvijek vidjeti na prvi pogled. Ponekad se prepoznaje samo po ustajalom mirisu, slijepljenim grudicama ili po tome što je životinje odjednom odbijaju. Takvu hranu bolje je ne koristiti.

Velika je pogreška ostavljati hranu za životinje izravno na betonskom podu. Beton može zadržavati vlagu, a vreće je zatim lako upijaju. Bolje je hranu postaviti na paletu, policu ili drugu podlogu kako bi zrak mogao kružiti oko nje.

Još jedan problem su loše zatvorene vreće. Vreća zavezana špagom najčešće nije dovoljna, osobito ako se u skladištu pojavljuju miševi ili moljci. Kad štetnici jednom dođu do hrane, često ne oštete samo jednu vreću, nego postupno i ostale zalihe.

Pazite i na miješanje stare i nove hrane. Ako u posudu s ostacima stare smjese naspete svježu hranu, može se pokvariti cijeli sadržaj. Zato je posude dobro redovito isprazniti, očistiti i tek zatim napuniti novom količinom.

Idealno je suho, čisto i dobro prozračeno mjesto bez izravnog sunca. Hrana treba biti zaštićena od kiše, vlage iz tla i velikih vrućina. Ako je skladištite u šupi ili staji, vrijedi provjeriti prokišnjava li prostor i ima li u kutovima tragova glodavaca.

Vreće nemojte naslanjati izravno na zid. I ondje se može zadržavati vlaga, a miševi se često kreću upravo uz zidove. Između zida i zaliha ostavite barem mali razmak.

Za manje količine dobro će poslužiti plastične posude s poklopcem, bačve ili kante koje se mogu zatvoriti. Još bolju zaštitu od glodavaca pružaju čvrste posude s dobro prianjajućim poklopcem. Praktično je i ostaviti hranu u originalnoj vreći te cijelu vreću staviti u zatvorenu posudu. Tako nećete izgubiti informacije o sastavu, doziranju ili roku trajanja.

Posude, međutim, ne smiju biti prljave ni vlažne. Ostaci stare hrane, prašina i vlaga idealno su okruženje za plijesan i štetnike.

Cijelo zrno pri pravilnom skladištenju obično traje dulje nego već samljeveno ili gnječeno. Čim se zrno ošteti, brže upija vlagu i može brže izgubiti svježinu. Zato se ljeti isplati pripremati mljevenu hranu u manjim količinama prema trenutačnoj potrebi.

Ako imate vlastiti mlin za žitarice ili gnječilicu zrna, ne morate unaprijed skladištiti velike količine gotove mljevene hrane. Tako hrana može biti svježija i bolje prilagođena tome koliko je životinje zaista potroše.

Hranu radije nemojte koristiti ako ima ustajao ili kiselkast miris, promijenjenu boju, grudice, plijesan, paučinaste tragove, ličinke, izmet glodavaca ili djeluje neobično vlažno. Upozorenje može biti i to da je životinje odbijaju, iako je inače rado jedu.

Kod sumnjive hrane ne isplati se riskirati. Plijesan i pokvarene smjese mogu životinjama uzrokovati zdravstvene probleme, zato je takvu hranu bolje ukloniti.

Prije svakog dopunjavanja zaliha provjerite je li hrana na suhom, ne stoji li izravno na tlu, nije li izložena suncu i je li dobro zatvorena. Redovito čistite posude, pometajte rasute ostatke i pratite pojavljuju li se u skladištu tragovi miševa ili insekata.

Ljeti se često više isplati kupovati manje količine hrane češće, ako nemate zaista suh i dobro zaštićen skladišni prostor. Pravilno skladištenje pomaže smanjiti gubitke, očuvati ukusnost hrane i prije svega osigurati da ostane sigurna za životinje.