: Pavel Frček
09.06.2025
Koje otrovne biljke rastu na pašnjacima?
Na livadama i pašnjacima možemo pronaći brojne otrovne biljke koje mogu ugroziti zdravlje životinja, osobito konja, jer su vrlo osjetljivi. Te biljke mogu biti opasne i svježe i osušene, primjerice u sijenu. Donosimo pregled najčešćih i najopasnijih vrsta.
Smrdljiva mrkva (Aethusa cynapium)
Izgleda poput peršina, ali ima jak neugodan miris. Raste blizu naselja, na rubovima polja i šuma. Cvjeta bijelim cvjetovima od srpnja do rujna. Sadrži otrovne tvari – osobito aethusin i aethusanole. Kod konja trovanje izaziva znojenje, ubrzan puls, proširene zjenice, slinjenje, proljev i kolike. U težim slučajevima može doći do paralize i zastoja disanja.
Kukuta (Conium maculatum)
Može narasti do 2 metra visine. Nalazi se uz ceste, u vrtovima i na kompostištima. Ima sitne bijele cvjetove koji cvjetaju od lipnja do rujna. Cijela biljka je otrovna, a najotrovniji su plodovi. Sadrži toksin koniin koji uzrokuje probleme s disanjem, kolike, drhtanje mišića i smrt zbog prestanka disanja. Za konje je smrtonosna doza već 3–5 kg svježe biljke.
Jakobova krasuljica (Senecio jacobea)
Naraste do 1 metra visine i ima žute cvjetove. Česta je na pašnjacima, uz puteve i na manje korištenim livadama. Vrlo je otrovna i zadržava otrovnost i nakon sušenja. Sadrži alkaloide koji oštećuju jetru. Trovanje može biti akutno (žutica, kolike) ili kronično (gubitak apetita, razdražljivost, problemi s ravnotežom).
Rosopas (Chelidonium majus)
Naraste do 90 cm, cvjeta žuto od svibnja do rujna i često se nalazi uz puteve i kuće. Sadrži gorki otrovni sok, posebno opasan ljeti. Sok nadražuje kožu i sluznicu. Kod konja trovanje uzrokuje pojačano mokrenje, poremećaj srčanog ritma, grčeve, slabost ili paralizu.
Ostale otrovne biljke
Među ostale opasne biljke ubrajaju se gospina trava, siva berteroja, poljska preslica, kao i neka stabla i grmlje poput tise, bagrema, divljeg kestena, javora ili hrasta. U slučaju sumnje na trovanje, odmah se obratite veterinaru jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?