Kako temperatura zraka utječe na kokoši?

Ugodnim rasponom za odrasle kokoši često se smatra približno 20 do 23 °C. U takvim se uvjetima kokoši osjećaju dobro, imaju volju za kretanjem i hranjenjem te se mogu potpuno posvetiti nošenju jaja.

To ipak ne znači da će patiti pri svakom odstupanju od te temperature. Kokoši su prilagodljivije nego što se možda čini. Ipak, dugotrajne vrućine obično podnose mnogo teže nego uobičajenu zimsku hladnoću. Visoke temperature mogu dovesti do smanjenog unosa hrane, veće žeđi, pada nesivosti i lošije kvalitete ljuske jajeta. Upravo je zato ljeti važno pratiti ne samo termometar, već prije svega ponašanje samih kokoši.

Kokoši se ne mogu znojiti. Kada im je vruće, hlade se na drugačiji način – ubrzano dišu, otvaraju kljun, odmiču krila od tijela i traže hlad. Ako vrućine traju nekoliko dana, mogu biti zaista zahtjevne za uzgoj.

Ljeti je najvažnije osigurati:

• dovoljno svježe i hladnije vode,
• hlad u ispustu,
• dobro prozračen kokošinjac,
• lakšu hranu i prikladno vrijeme hranjenja, idealno ujutro ili navečer.

Ako u ispustu nemate prirodan hlad, može pomoći mreža za zasjenjivanje, nadstrešnica ili pravilno postavljen kokošinjac. Vodu je tijekom vrućih dana potrebno redovito kontrolirati i mijenjati jer se brzo zagrijava i kvari. Pomoći mogu i pojilice većeg kapaciteta ili više mjesta za napajanje raspoređenih u hladu. Kokoši nikada ne bi smjele ovisiti samo o jednom izvoru vode, posebno ako je vani zaista vruće.

Više savjeta za ljetnu njegu pronaći ćete i u našim starijim člancima:

Što kokošima ljeti nikako ne bi smjelo nedostajati
Kako ljeti hraniti kokoši
Kako zaštititi kokoši od ljetnih vrućina

Možda će vas iznenaditi da odrasle kokoši često bolje podnose zimu nego ljetne vrućine. Imaju perje, drže se u jatu i uz pravilne uvjete mogu podnijeti i temperature ispod nule.

Najvažnije je da kokošinjac bude suh, zaštićen od propuha i dobro prozračen. Vlaga je zimi često veći problem od same hladnoće. Ako se u kokošinjcu zadržava vlaga, povećava se rizik od ozeblina, respiratornih problema i općeg slabljenja jata.

Tijekom mraza može pomoći prikladan izvor topline, ali uvijek treba misliti na sigurnost. Ako se odlučite za dogrijavanje, kokoši bi trebale imati mogućnost odmaknuti se od izvora topline i same odabrati mjesto na kojem im je ugodno.

Kod pilića je situacija drugačija nego kod odraslih kokoši. Mali pilići mnogo su osjetljiviji i na hladnoću i na pregrijavanje jer još nemaju potpuno razvijeno perje i ne mogu tako dobro regulirati tjelesnu temperaturu.

U prvim danima života potreban im je stabilan izvor topline. Općenito se kod tek izvaljenih pilića počinje približno s 32 do 35 °C, a temperatura se zatim postupno snižava prema dobi, okolini i ponašanju pilića.

Najbolji pokazatelj upravo je njihovo ponašanje:

• ako se pilići stiskaju ispod izvora topline, hladno im je,
• ako se drže što dalje od izvora i ubrzano dišu, vruće im je,
• ako se slobodno kreću, odmaraju i jedu hranu, temperatura je vjerojatno odgovarajuća.

Kod uzgoja pilića zato se isplati redovito kontrolirati ne samo temperaturu, već i to kako se pilići ponašaju u prostoru.

Kokoši se mogu nositi s mnogočime. Podnose hladnoću, vjetar i ljetne dane ako imaju odgovarajuće uvjete. Ipak, vrijeme se ne isplati podcjenjivati.

Ljeti im osigurajte dovoljno vode, hlad i dobro prozračivanje. Zimi mislite prije svega na suh kokošinjac bez propuha. Kod pilića budite posebno oprezni jer su na promjene temperature mnogo osjetljiviji od odraslih kokoši.

Bilo da vani vladaju tropske vrućine ili mraz, vrijedi jedno jednostavno pravilo: promatrajte svoje jato. Upravo će vam ponašanje kokoši često reći više od samog termometra.