Kako pripremiti konja za jesen: Na što ne zaboraviti?

Krajem ljeta rast trave postupno usporava pa pašnjak više ne mora konju pružati jednaku količinu hrane kao tijekom glavne sezone. Zato sijeno obično počinje zauzimati sve veći dio obroka. Sve promjene u hranidbi ipak je preporučljivo uvoditi postupno kako bi se probavni sustav konja imao dovoljno vremena prilagoditi.

Osnova obroka i u hladnijem dijelu godine trebala bi ostati kvalitetna voluminozna krma. Dovoljna količina važna je ne samo za probavu – tijekom fermentacije vlakana u probavnom sustavu nastaje i toplina koja konju pomaže održavati tjelesnu temperaturu. S dolaskom hladnijeg vremena zato se potreba za sijenom može postupno povećavati.

Kako se dani skraćuju, a temperature padaju, konjima počinje rasti gušća zimska dlaka. Ona predstavlja njihovu prirodnu zaštitu od hladnoće. Zato nije potrebno svakom konju već pri prvom hladnijem danu automatski staviti deku. Potreba za dekom ovisi, primjerice, o dobi, zdravstvenom stanju, tjelesnoj kondiciji, gustoći dlake, načinu smještaja i radnom opterećenju konja.

Ako koristite deku, ona bi trebala pravilno pristajati konju, ne smije ga ograničavati u kretanju i trebala bi ostati suha. Redovito je skidajte i provjeravajte ne samo njezino stanje, već i kožu i tjelesnu kondiciju konja ispod nje. Ispod deke se, naime, lako mogu previdjeti ogrebotine, problemi s kožom ili promjene tjelesne težine.

Važna je i redovita njega dlake. Četkanjem uklanjate nečistoće i otpalu dlaku, a istodobno imate priliku provjeriti eventualne ozljede, otekline ili nadraženost kože. Kod konja koji rade i tijekom jeseni i zime treba paziti i na pravilno sušenje oznojene dlake nakon kretanja.

Kiša, vjetar i postupno niže temperature znače da konji mogu više vremena provoditi u staji ili pod zaklonom. Prostor u kojem se konj odmara zato bi trebao ostati suh i zaštićen od vjetra i kiše. Nastojanje da se u staji zadrži toplina ipak ne znači da je treba potpuno zatvoriti.

Nedovoljno prozračivanje može dovesti do nakupljanja prašine, vlage i amonijaka, što pogoršava kvalitetu zraka i može opteretiti dišne puteve konja. Zato je najbolje osigurati redovitu izmjenu zraka tako da konj pritom ne stoji izravno na propuhu. Pomoći može i kvalitetna stelja koja se malo praši, kao i redovito čišćenje staje.

Dugotrajan boravak u vlažnom okruženju može uzrokovati probleme s kopitima, stoga ih je preporučljivo redovito pregledavati i čistiti. Ne treba zanemariti ni njihovu redovitu obradu. Kopita rastu i tijekom hladnijeg dijela godine, pa im je potrebna redovita njega. Zato nastojte barem najopterećenija mjesta oko staje, pojilica i hranilišta održavati što sušima. Upravo se na tim mjestima tlo često prvo pretvara u blato.

Redovito kretanje i dalje je važan dio njege, ali intenzitet je dobro prilagoditi trenutačnim uvjetima. U hladnijim danima posvetite više vremena postupnom zagrijavanju prije rada, a zatim smirivanju i pravilnom sušenju konja. Ako je tijekom vrućeg ljeta konj imao manje kretanja, opterećenje povećavajte postupno.