Kako poboljšati ishranu divljači zimi?
Za divlje životinje je zimska sezona vrlo teška za preživjeti. Ako prije zime ne naprave dovoljno masnih rezervi, može doći do smrti. Isto vrijedi i ako u hranilice stavljamo neprikladnu hranu. Pa kako poboljšati ishranu zimi da joj ne naštetimo?
Kada početi?
Općenito, prevladava mišljenje da je dovoljno hraniti samo zimi, kada se temperature spuštaju ispod nule i kada je tlo prekriveno snijegom. Ali nije tako. Preporučljivo je započeti već u jesen, kako bi divljač imala vremena stvoriti dovoljnu masnu rezervu. Kad dođe zima, preživljavanje će biti lakše. Unatoč tome, tijekom mrazeva šumske životinje treba hraniti kako ne bi, primjerice, napadale vaša stabla.
Što im dati?
Neće svaka hrana koju stavimo u hranilicu blagotvorno djelovati na probavni trakt životinje. Evo osnovnog popisa onoga što ne smijete propustiti. A ako niste sigurni u hranidbu, otiđite i pitajte lovce, rado će vas savjetovati.
Osnovna dohrana je sol, zahvaljujući kojoj će se unijeti potrebni minerali i pomoći pravilnoj probavi. Sol poslužite u obliku lizala ili kuhinjsku sol u komadu. Dostupne su i paste koje se mogu nanijeti na npr. panj i stvrdnuti.
Zatim je hrana podijeljena u tri odjeljka, a svaki od njih trebao bi biti zastupljen u hranilici. Prva su krma koja su najprirodnija hrana za životinje. Tu spadaju npr. sijeno, djetelina, trava, ljekovito bilje, ljetni usjevi, lucerna ili sušene maline. Osnova je poslužiti ova krmiva pravilno osušena.
Druga komponenta je zrnasta hrana, gdje svrstavamo žitarice, ali je za životinje prikladna samo zob koja jedina ne uzrokuje probavne smetnje. Veselje ćemo učiniti kestenom, žirom, graškom, kukuruzom ili semenjem. No, ni s čim ne treba pretjerivati, pa posebno treba biti oprezan s kestenima koji u većim količinama izazivaju probavne smetnje. Upravo je ova krma pogodna za hranjenje od jeseni, jer je glavni izvor energije i zahvaljujući njima životinje će stvoriti dovoljnu rezervu masti.
Za nadoknadu tekućine i vitamina daje se kašasta hrana u koju spadaju voće - najprikladnije su npr. jabuke, kruške, šljive ili marelice, te povrće - krumpir, mrkva ili stočna repa.
Što je s pecivom?
U principu ne preporučamo da životinjama nudite sušena peciva kako biste izbjegli probleme s probavom. Potrebno ju je vrlo pažljivo sušiti, ne smije se soliti, puniti i nikako ne smije biti pljesnivo. Kako pecivo ne bi dodatno upilo vlagu, potrebno je poslužiti kad je zamrznuto. Vlaga može izazvati kobne posljedice. Isto je i s drugom ljudskom hranom. Stoga je bolje u potpunosti izbjegavati ovu hranu. Stoga ne možemo preporučiti peciva.
Gdje staviti hranu?
Hranilice su najbolji izbor za stavljanje hrane. Ako ne znate ni za jednu u vašem kraju, idite i pitajte lovce. Oni su zaduženi za svu brigu i hranjenje životinja. Druga mogućnost je staviti hranu na tlo gdje je životinje mogu lako pronaći. Međutim, izgledat će urednije u hranilici.
Stoga ne zaboravimo zimi ugrožene životinje i dajmo im potrebne hranjive tvari. Ako se pridržavamo osnovnih pravila, ovim korakom im možemo značajno pomoći.
26.11.2025
Brašneni crvi: Zašto im nijedna uzgojna farma ne bi trebala odoljeti?
Divlje životinje vrlo često obogaćuju svoju prehranu kukcima – i istu mogućnost trebali bismo im pružiti i u kućnom uzgoju. Ova prirodna hrana pogodna je za perad, gmazove, žabe, ježeve, hrčke, glodavce, ali i za mačke i pse.
25.11.2025
Koji problemi najčešće muče uzgoje goveda?
Mastitisi, problemi s kretanjem, slabija plodnost i proljevi kod teladi spadaju među najčešće zdravstvene komplikacije u goveda. Svaki od tih problema može značajno utjecati na proizvodnost, dobrobit životinja i ekonomiku uzgoja. Zato su dobra prevencija, redovita kontrola i pravovremena intervencija ključni.
21.11.2025
Torzija želuca
Torzija želuca je akutno, po život opasno stanje koje najčešće pogađa velike pasmine pasa. Ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, vrlo često završava smrću. U ovom članku saznat ćete kako prepoznati torziju, što je uzrokuje i kako joj se može učinkovito spriječiti.