Kako poboljšati ishranu divljači zimi?
Za divlje životinje je zimska sezona vrlo teška za preživjeti. Ako prije zime ne naprave dovoljno masnih rezervi, može doći do smrti. Isto vrijedi i ako u hranilice stavljamo neprikladnu hranu. Pa kako poboljšati ishranu zimi da joj ne naštetimo?
Kada početi?
Općenito, prevladava mišljenje da je dovoljno hraniti samo zimi, kada se temperature spuštaju ispod nule i kada je tlo prekriveno snijegom. Ali nije tako. Preporučljivo je započeti već u jesen, kako bi divljač imala vremena stvoriti dovoljnu masnu rezervu. Kad dođe zima, preživljavanje će biti lakše. Unatoč tome, tijekom mrazeva šumske životinje treba hraniti kako ne bi, primjerice, napadale vaša stabla.
Što im dati?
Neće svaka hrana koju stavimo u hranilicu blagotvorno djelovati na probavni trakt životinje. Evo osnovnog popisa onoga što ne smijete propustiti. A ako niste sigurni u hranidbu, otiđite i pitajte lovce, rado će vas savjetovati.
Osnovna dohrana je sol, zahvaljujući kojoj će se unijeti potrebni minerali i pomoći pravilnoj probavi. Sol poslužite u obliku lizala ili kuhinjsku sol u komadu. Dostupne su i paste koje se mogu nanijeti na npr. panj i stvrdnuti.
Zatim je hrana podijeljena u tri odjeljka, a svaki od njih trebao bi biti zastupljen u hranilici. Prva su krma koja su najprirodnija hrana za životinje. Tu spadaju npr. sijeno, djetelina, trava, ljekovito bilje, ljetni usjevi, lucerna ili sušene maline. Osnova je poslužiti ova krmiva pravilno osušena.
Druga komponenta je zrnasta hrana, gdje svrstavamo žitarice, ali je za životinje prikladna samo zob koja jedina ne uzrokuje probavne smetnje. Veselje ćemo učiniti kestenom, žirom, graškom, kukuruzom ili semenjem. No, ni s čim ne treba pretjerivati, pa posebno treba biti oprezan s kestenima koji u većim količinama izazivaju probavne smetnje. Upravo je ova krma pogodna za hranjenje od jeseni, jer je glavni izvor energije i zahvaljujući njima životinje će stvoriti dovoljnu rezervu masti.
Za nadoknadu tekućine i vitamina daje se kašasta hrana u koju spadaju voće - najprikladnije su npr. jabuke, kruške, šljive ili marelice, te povrće - krumpir, mrkva ili stočna repa.
Što je s pecivom?
U principu ne preporučamo da životinjama nudite sušena peciva kako biste izbjegli probleme s probavom. Potrebno ju je vrlo pažljivo sušiti, ne smije se soliti, puniti i nikako ne smije biti pljesnivo. Kako pecivo ne bi dodatno upilo vlagu, potrebno je poslužiti kad je zamrznuto. Vlaga može izazvati kobne posljedice. Isto je i s drugom ljudskom hranom. Stoga je bolje u potpunosti izbjegavati ovu hranu. Stoga ne možemo preporučiti peciva.
Gdje staviti hranu?
Hranilice su najbolji izbor za stavljanje hrane. Ako ne znate ni za jednu u vašem kraju, idite i pitajte lovce. Oni su zaduženi za svu brigu i hranjenje životinja. Druga mogućnost je staviti hranu na tlo gdje je životinje mogu lako pronaći. Međutim, izgledat će urednije u hranilici.
Stoga ne zaboravimo zimi ugrožene životinje i dajmo im potrebne hranjive tvari. Ako se pridržavamo osnovnih pravila, ovim korakom im možemo značajno pomoći.
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?