Inteligencija domaćih životinja

Svinje su vrlo razigrane i istovremeno lukave – za poslasticu mogu izvršiti jednostavan zadatak. Odazivaju se na svoje ime. Znanstvenici su na njima proveli tzv. ogledalni test kojim se ispituje samosvijest. Prvo se svinji dopusti da promatra svoj odraz u ogledalu. Zatim joj znanstvenici nacrtaju točku na čelu. Ako pokuša ukloniti točku, to pokazuje da shvaća da gleda samu sebe. Taj test kod ljudi prolaze tek djeca oko druge godine. Psi i mačke ga dosad nisu prošli.

Krave imaju razvijenu društvenu hijerarhiju. U stadu postoji „vođa“ koji utječe na ponašanje ostalih. Krave su znatiželjne – ako se pojavi nešto novo, prve će to istražiti upravo vođe. Nova krava mora izgraditi odnose kako bi je stado prihvatilo. Krave imaju odličnu memoriju – prepoznaju poznata lica, pamte najbolja pašnjaka i put do pojilice. U stadu stvaraju snažna prijateljstva i drže se svojih omiljenih „partnerica“.

Kokoši rješavaju zagonetke i jednostavne igre. Komuniciraju sa svojim još nerođenim pilićima dok sjede na jajima, a pilići pamte majčin glas. Nakon izlijeganja, kokoš ih štiti od grabežljivaca i uči ih prepoznavati hranu, neprijatelje i društvena pravila jata. Već dvodnevni pilići razumiju da predmet postoji čak i kada ga ne vide – tzv. stalnost objekta. Kod ljudi se ta sposobnost razvija tek oko šestog mjeseca života.

Ovce se često smatraju najglupljim domaćim životinjama, ali to nije istina. Prepoznaju lica i osjećaje (npr. osmijeh kao znak sreće). Ako neka ovca nedostaje u stadu, znaju točno koja je. Promjene u izgledu čovjeka – nova frizura ili šminka – ih ne zbunjuju, svejedno vas prepoznaju. Prepoznaju svog pastirskog psa i mogu zapamtiti do 50 ovčjih lica. Ako ih povrijedite, mogu to zapamtiti čak i više od dvije godine!

Koze nisu samo slatke, već i vrlo pametne. Znanstvenici su im dali da riješe zagonetku namijenjenu primatima – morale su povući uže kako bi aktivirale polugu, a zatim je podignule njuškom. Nakon deset mjeseci ponovno su dobile isti zadatak – i riješile ga još brže. Zahvaljujući svojoj znatiželji često dolaze do najukusnije hrane – primjerice, marokanske koze naučile su se penjati na stabla kako bi dosegle sočne grane.