: Pavel Frček
17.10.2025
Bjesnoća
Bjesnoća je smrtonosna virusna bolest koja se prenosi sa životinja na čovjeka. Virus napada živčani sustav i postupno uzrokuje njegovo zatajenje. Najčešće je prenose sisavci – ponajprije psi, mačke, lisice, šišmiši ili lasice. Do zaraze obično dolazi ugrizom, jer se virus nalazi u slini zaražene životinje. Više informacija saznat ćete u ovom članku.
Prvi simptomi i tijek bolesti
U početku se bjesnoća manifestira neprimjetno i lako se može zamijeniti s drugim bolestima. Zaražena osoba ili životinja može osjećati umor, glavobolju, povišenu temperaturu ili mučninu. Postupno se stanje pogoršava – pojavljuju se zbunjenost, razdražljivost, agresivnost i strah od vode, jer zbog paralize mišića nije moguće gutati. Bolest često završava paralizom, grčevima i smrću.
Cijepljenje kao najučinkovitija zaštita
Najpouzdanija zaštita od bjesnoće je cijepljenje. Psi i mačke trebaju biti redovito cijepljeni prema preporuci veterinara. U nekim zemljama, uključujući i Hrvatsku, cijepljenje protiv bjesnoće je zakonom obavezno. Zahvaljujući cijepljenju, bolest se kod nas gotovo ne pojavljuje, iako zaraza od divljih životinja i dalje prijeti. Cijepljenje štiti ne samo samu životinju, već i njezinu okolinu, jer sprječava daljnje širenje virusa.
Što učiniti pri kontaktu sa sumnjivom životinjom
Ako osobu ugrize ili ogrebe sumnjiva životinja, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Ranu treba što prije temeljito oprati vodom i sapunom, jer je virus osjetljiv na sapun i sredstva za dezinfekciju. Liječnik će zatim procijeniti treba li primiti cjepivo protiv bjesnoće. Ako se cijepljenje započne na vrijeme, može zaustaviti razvoj bolesti prije nego što se ona pojavi.
Kako izbjeći bjesnoću
Bjesnoća se ne može izliječiti nakon što se bolest potpuno razvije. Zato je ključno usredotočiti se na prevenciju. Važno je redovito cijepiti kućne ljubimce, izbjegavati kontakt s divljim životinjama te ne dirati nepoznate pse ili mačke, osobito ako se ponašaju agresivno ili neobično. U prirodi je najbolje životinje promatrati izdaleka i ne riskirati nepotreban kontakt.
Zašto bjesnoću ne treba podcjenjivati
Iako se bjesnoća danas pojavljuje rijetko, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju. Bolest je smrtonosna i kada se jednom pojavi, ne postoji učinkovito liječenje. Zahvaljujući prevenciji, cijepljenju i odgovornom ponašanju, bjesnoću možemo lako spriječiti i zaštititi sebe i druge.
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?