: Pavel Frček
06.08.2025
A leggyakoribb gyomnövények és hogyan lehet megszabadulni tőlük
A gyomok minden kertbarát ellenségei. Szinte bárhol megélnek – nem igényelnek sok öntözést, jó minőségű talajt vagy más speciális körülményeket. Ahogy a tapasztalt kertészek gyakran mondják: „Ahol semmi nem nő meg, ott a gyom biztosan meg fog.” Negatív értelemben gyomnövénynek azt a növényt nevezzük, amely egy ágyásban vagy más kultúrnövények között a termesztő szándékával ellentétesen jelenik meg. Melyek azok a leggyakoribb gyomok, amelyekkel a kertekben és gyepfelületeken találkozhatunk?
Ptičji dvornik – uporan posjetitelj
Ptičji dvornik (Stellaria media) jedan je od najraširenijih korova u vrtovima. Klija tijekom cijele godine, ali najbolje uspijeva u proljeće i jesen. U tom razdoblju brzo raste i stvara guste biljne prostirke – tzv. zelene tepihe. Najčešće se pojavljuje u neobrađenim gredicama ili ispod stabala. Prevencija njegova širenja uključuje redovito jesensko prekopavanje i rahljenje tla.
Maslačak – korov ili ljekovita biljka?
Maslačak (Taraxacum officinale), poznat i kao ljekovita biljka, često se doživljava kao dosadan korov. Ima duboko korijenje, pa je pri plijevljenju važno ukloniti cijelu biljku zajedno s korijenom – inače će ponovno izrasti. Također je preporučljivo ukloniti cvjetove prije nego što se pretvore u lepršavi puh.
Osat – najstrašniji korov
Osat (Cirsium arvense) stvara velike skupine (tzv. gnijezda) i spada među zahtjevnije korove što se tiče vode i tla. Osim toga, šteti i kemijski – izlučuje tvari koje smetaju drugim biljkama. Njegovo temeljito uklanjanje važno je ne samo za vrtlare nego i za poljoprivrednike jer može uzrokovati znatne štete. Osat nikada ne smije procvjetati – idealno vrijeme za njegovo ručno uklanjanje je između 20. svibnja i 20. lipnja, kada je biljka najranjivija.
Kako se riješiti korova?
Najučinkovitiji način borbe protiv korova je mehaničko uklanjanje – tj. plijevljenje. Pritom je nužno ukloniti cijelu biljku zajedno s korijenom – ako dio korijena ostane u tlu, korov će ponovno izrasti. Pomaže i redovito jesensko prekopavanje i rahljenje tla, kao i primjena vapna. Ako ne znamo što dalje ili ne želimo ručno uklanjati korov, možemo posegnuti za kemijskim sredstvima – herbicidima. Najbolje ih je primijeniti kad je korov dovoljno izrastao, ali još ne cvate – tada ima dovoljno lisne površine da upije aktivnu tvar. Herbicide je potrebno primjenjivati za suha i bezvjetrovna vremena, kad nema opasnosti od kiše (koja bi isprala sredstvo) ni vjetra (koji bi mogao raznijeti kemikaliju na druge biljke). Tako ćemo osigurati da sredstvo djeluje samo tamo gdje treba – bez oštećenja okolne vegetacije.
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?