: Pavel Frček
18.06.2025
Slinavka i šap
Simptomi
U početnoj fazi bolesti zaražene životinje pokazuju depresiju, povišenu tjelesnu temperaturu, smanjenu proizvodnju mlijeka i slabiji unos hrane. Ubrzo nakon toga pojavljuju se mjehuri ispunjeni tekućinom – u usnoj šupljini, na ekstremitetima i na vimenu. Oko jednog dana kasnije mjehuri pucaju i pretvaraju se u otvorene lezije. Zbog bolnih rana životinje šepaju, teško jedu i obilno sline – otuda i naziv bolesti: slinavka i šap. Kod svinja su mjehuri najizraženiji na nogama, dok su kod goveda najvidljiviji u usnoj šupljini.
Zaraznost
Slinavka i šap je vrlo zarazna bolest s visokom stopom obolijevanja, ali niskom smrtnošću. Može se širiti na dva načina – izravnim kontaktom između zaraženih životinja ili neizravno, putem prijevoznih sredstava, alata, odjeće ili proizvoda životinjskog podrijetla. Najčešći put prijenosa je udisanjem zraka koji sadrži virus. Virus se može širiti zrakom na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara – osobito pri povoljnim vremenskim uvjetima. Svinje izlučuju najviše virusnih čestica u zrak. Bolest nije prenosiva na ljude.
Inkubacija
Inkubacijsko razdoblje – vrijeme između infekcije i pojave prvih simptoma – traje od 1 do 14 dana, najčešće između 2 i 6 dana. Važno je znati da zaražena životinja može početi izlučivati virus već dva dana prije pojave kliničkih znakova. U mlijeku se virus može pojaviti čak četiri dana prije nego što se pojave simptomi. Zbog toga je pri sumnji na infekciju nužno odmah izolirati životinju. Ako zaražena životinja ostane među ostalima, bolest se može brzo proširiti na cijelo stado.
Prevencija i liječenje
Prevencija uključuje strogo poštivanje higijenskih mjera, posebno izbjegavanje kontakta životinja iz različitih uzgoja – slično kao u pandemiji covida kod ljudi. Preventivno cijepljenje protiv slinavke i šapa zabranjeno je u Europskoj uniji. Specifičnog liječenja za ovu bolest nema. Jedina učinkovita mjera za sprečavanje širenja bolesti je eutanazija svih osjetljivih životinja u žarištu zaraze i u zaštitnoj zoni oko njega. (Žarište zaraze je mjesto gdje je potvrđena infekcija; zaštitna zona obuhvaća područje u radijusu od 3 do 10 kilometara od tog žarišta.)
16.09.2026
Zašto se prepelice međusobno kljucaju i kako to spriječiti?
Prepelice mogu djelovati kao mirne i nezahtjevne ptice, no i među njima s vremena na vrijeme može doći do sukoba. Kratkotrajno naganjanje ili povremeno kljucanje još ne mora značiti problem. Međutim, ako jedna prepelica počne druge učestalo napadati, čupati im perje ili im nanositi ozljede, potrebno je reagirati.
09.09.2026
Mitarenje kokoši: zašto do njega dolazi i kako pomoći jatu?
Kokošinjac je pun perja, kokoši izgledaju pomalo očerupano, a jaja u gnijezdu je sve manje. Na prvi pogled to može djelovati zabrinjavajuće, ali krajem ljeta i tijekom jeseni uglavnom je riječ o potpuno prirodnoj pojavi.
09.09.2026
Dvostruki žumanjak, mekana ljuska ili jaje bez žumanjka: Kakva sve jaja kokoš može snijeti?
Većina kokošjih jaja izgleda slično. Ipak, s vremena na vrijeme u gnijezdu se može pojaviti prava neobičnost – golemo jaje s dva žumanjka, sićušno jaje ili čak jaje s mekanom ljuskom. Zašto se to događa i kada treba obratiti više pažnje?