Autor: Pavel Frček
18.06.2025
Slinavka i šap
Simptomi
U početnoj fazi bolesti zaražene životinje pokazuju depresiju, povišenu tjelesnu temperaturu, smanjenu proizvodnju mlijeka i slabiji unos hrane. Ubrzo nakon toga pojavljuju se mjehuri ispunjeni tekućinom – u usnoj šupljini, na ekstremitetima i na vimenu. Oko jednog dana kasnije mjehuri pucaju i pretvaraju se u otvorene lezije. Zbog bolnih rana životinje šepaju, teško jedu i obilno sline – otuda i naziv bolesti: slinavka i šap. Kod svinja su mjehuri najizraženiji na nogama, dok su kod goveda najvidljiviji u usnoj šupljini.
Zaraznost
Slinavka i šap je vrlo zarazna bolest s visokom stopom obolijevanja, ali niskom smrtnošću. Može se širiti na dva načina – izravnim kontaktom između zaraženih životinja ili neizravno, putem prijevoznih sredstava, alata, odjeće ili proizvoda životinjskog podrijetla. Najčešći put prijenosa je udisanjem zraka koji sadrži virus. Virus se može širiti zrakom na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara – osobito pri povoljnim vremenskim uvjetima. Svinje izlučuju najviše virusnih čestica u zrak. Bolest nije prenosiva na ljude.
Inkubacija
Inkubacijsko razdoblje – vrijeme između infekcije i pojave prvih simptoma – traje od 1 do 14 dana, najčešće između 2 i 6 dana. Važno je znati da zaražena životinja može početi izlučivati virus već dva dana prije pojave kliničkih znakova. U mlijeku se virus može pojaviti čak četiri dana prije nego što se pojave simptomi. Zbog toga je pri sumnji na infekciju nužno odmah izolirati životinju. Ako zaražena životinja ostane među ostalima, bolest se može brzo proširiti na cijelo stado.
Prevencija i liječenje
Prevencija uključuje strogo poštivanje higijenskih mjera, posebno izbjegavanje kontakta životinja iz različitih uzgoja – slično kao u pandemiji covida kod ljudi. Preventivno cijepljenje protiv slinavke i šapa zabranjeno je u Europskoj uniji. Specifičnog liječenja za ovu bolest nema. Jedina učinkovita mjera za sprečavanje širenja bolesti je eutanazija svih osjetljivih životinja u žarištu zaraze i u zaštitnoj zoni oko njega. (Žarište zaraze je mjesto gdje je potvrđena infekcija; zaštitna zona obuhvaća područje u radijusu od 3 do 10 kilometara od tog žarišta.)
Daljnji članci
03.11.2026
Kako pripremiti kokoši za zimu?
Zima se približava, a s njom dolaze i hladne noći, kraći dani i nepovoljni vremenski uvjeti. Kako se u ovom razdoblju brinuti o kokošima?
Pročitajte članak
02.11.2026
Automatska vrata za kokošinjac: Kako funkcioniraju i isplate li se zaista?
Nema više ranog ustajanja zbog kokoši ni večernje žurbe kući kako biste ih na vrijeme zatvorili u kokošinjac! Automatska vrata sve će to obaviti umjesto vas. Kako funkcioniraju, koje su njihove prednosti i isplati li se ulagati u njih?
Pročitajte članak
30.10.2026
Zašto kokoši jedu vlastita jaja i kako to spriječiti?
Pronalazite li u gnijezdima za nesenje razbijena jaja ili samo prazne ljuske? Možda ih jedu same kokoši! Saznajte zašto se pojavljuje ova neugodna navika, što je može uzrokovati i kako spriječiti kokoši da vam uništavaju jaja.
Pročitajte članak