

: Pavel Frček
18.06.2025
Slinavka i šap
Simptomi
U početnoj fazi bolesti zaražene životinje pokazuju depresiju, povišenu tjelesnu temperaturu, smanjenu proizvodnju mlijeka i slabiji unos hrane. Ubrzo nakon toga pojavljuju se mjehuri ispunjeni tekućinom – u usnoj šupljini, na ekstremitetima i na vimenu. Oko jednog dana kasnije mjehuri pucaju i pretvaraju se u otvorene lezije. Zbog bolnih rana životinje šepaju, teško jedu i obilno sline – otuda i naziv bolesti: slinavka i šap. Kod svinja su mjehuri najizraženiji na nogama, dok su kod goveda najvidljiviji u usnoj šupljini.
Zaraznost
Slinavka i šap je vrlo zarazna bolest s visokom stopom obolijevanja, ali niskom smrtnošću. Može se širiti na dva načina – izravnim kontaktom između zaraženih životinja ili neizravno, putem prijevoznih sredstava, alata, odjeće ili proizvoda životinjskog podrijetla. Najčešći put prijenosa je udisanjem zraka koji sadrži virus. Virus se može širiti zrakom na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara – osobito pri povoljnim vremenskim uvjetima. Svinje izlučuju najviše virusnih čestica u zrak. Bolest nije prenosiva na ljude.
Inkubacija
Inkubacijsko razdoblje – vrijeme između infekcije i pojave prvih simptoma – traje od 1 do 14 dana, najčešće između 2 i 6 dana. Važno je znati da zaražena životinja može početi izlučivati virus već dva dana prije pojave kliničkih znakova. U mlijeku se virus može pojaviti čak četiri dana prije nego što se pojave simptomi. Zbog toga je pri sumnji na infekciju nužno odmah izolirati životinju. Ako zaražena životinja ostane među ostalima, bolest se može brzo proširiti na cijelo stado.
Prevencija i liječenje
Prevencija uključuje strogo poštivanje higijenskih mjera, posebno izbjegavanje kontakta životinja iz različitih uzgoja – slično kao u pandemiji covida kod ljudi. Preventivno cijepljenje protiv slinavke i šapa zabranjeno je u Europskoj uniji. Specifičnog liječenja za ovu bolest nema. Jedina učinkovita mjera za sprečavanje širenja bolesti je eutanazija svih osjetljivih životinja u žarištu zaraze i u zaštitnoj zoni oko njega. (Žarište zaraze je mjesto gdje je potvrđena infekcija; zaštitna zona obuhvaća područje u radijusu od 3 do 10 kilometara od tog žarišta.)

13.08.2025
Pse li se psi?
Ponekad imamo osjećaj da se znojimo doslovno posvuda. Bilo da je riječ o vježbanju, vrućem vremenu ili napornom fizičkom radu, znojenje je najučinkovitiji način na koji naše tijelo regulira svoju temperaturu. Po cijelom ljudskom tijelu nalaze se znojne žlijezde koje, pri povišenoj tjelesnoj temperaturi, proizvode tekućinu – znoj. Često vidimo pse kako leže na hladnoj zemlji s isplaženim jezikom i teško dišu. Znači li to da se tako hlade? Kako zapravo funkcionira regulacija temperature kod pasa?

12.08.2025
Kako uzgajati prepelice?
Prepelica je mala, ali vrlo korisna životinja. Iznenadit će vas visokom proizvodnjom jaja i jednostavnošću uzgoja. Nalazi se u raznim dijelovima svijeta – od Europe, preko Sjeverne Amerike, Azije, pa sve do Afrike. Lako ju je prepoznati po karakterističnom pjevu i šarenom perju. Pogledajmo izbliza ovu „super pticu“.

06.08.2025
A leggyakoribb gyomnövények és hogyan lehet megszabadulni tőlük
A gyomok minden kertbarát ellenségei. Szinte bárhol megélnek – nem igényelnek sok öntözést, jó minőségű talajt vagy más speciális körülményeket. Ahogy a tapasztalt kertészek gyakran mondják: „Ahol semmi nem nő meg, ott a gyom biztosan meg fog.” Negatív értelemben gyomnövénynek azt a növényt nevezzük, amely egy ágyásban vagy más kultúrnövények között a termesztő szándékával ellentétesen jelenik meg. Melyek azok a leggyakoribb gyomok, amelyekkel a kertekben és gyepfelületeken találkozhatunk?