Put mlijeka od krave do trgovine

Mlijeko je svakodnevni dio naše prehrane, ali njegov put od krave do kutije na polici u trgovini dulji je nego što se čini. Mlijeko se ne dobiva samo od krava, već i od koza, ovaca i bivola. Svaka vrsta ima svoj sastav i svojstva – primjerice, kozje mlijeko pogodno je i za neke osobe s netolerancijom na laktozu. Najčešće ipak konzumiramo kravlje mlijeko, pa pogledajmo kako izgleda njegov proces obrade.

Sastav i proizvodnja mlijeka

Kravlje mlijeko sastoji se od 87,5 % vode, a ostatak čine suha tvar, masti (oko 3,8–4 %), bjelančevine (3,3–3,4 %), laktoza (4,7 %) te minerali i vitamini (0,7 %). Proizvodnja mlijeka počinje nakon teljenja. Prvih nekoliko dana krava proizvodi kolostrum – gorku i vrlo hranjivu tekućinu koju konzumira isključivo tele. Tek nakon toga započinje klasična laktacija, koja traje više od 300 dana.

Kako se obavlja mužnja

Mužnja se obično provodi dvaput dnevno u mužnici. Krava se pere i dezinficira, čime se potiče i izlučivanje hormona oksitocina koji pokreće protok mlijeka. Slijedi vizualna provjera prvih kapi, postavljanje mužnog uređaja i na kraju završna dezinfekcija. Mlijeko zatim prolazi kroz filtre i sustav hlađenja te se pohranjuje u spremnik na niskoj temperaturi i uz stalno miješanje.

Put do mljekare

S farme se mlijeko odvozi cisternom. Vozač uzima uzorke za laboratorijsku analizu i provjerava tehničke uvjete. Po dolasku u mljekaru mlijeko se ponovno testira – tek tada može započeti obrada. Prvi korak je pasterizacija, koja uništava štetne mikroorganizme. Postoji nekoliko vrsta: od blage do ultra-visokotemperaturne (UHT) pasterizacije. Slijede dezodorizacija (uklanjanje mirisa), homogenizacija (ujednačavanje masnih kuglica) i podešavanje udjela masti.

Iz mljekare u trgovinu

Gotovo mlijeko zatim se pakira i šalje u trgovine. Ako se od njega proizvode jogurti, sirevi ili drugi proizvodi, ostaje u mljekari na daljnju obradu. U trgovini možemo pronaći tri glavne vrste mlijeka, ovisno o načinu obrade: svježe, s produljenim rokom trajanja i trajno. Razlikuju se po temperaturi obrade, mikrobiološkoj kvaliteti, hranjivim svojstvima i načinu skladištenja.

Vrste mlijeka u trgovini

Svježe mlijeko ima rok trajanja do 7 dana i mora se čuvati na hladnom (4–8 °C). Pasterizira se na 85 °C tijekom 1–2 sekunde, čime se uništavaju štetni mikroorganizmi.
Mlijeko s produljenim rokom trajanja traje 20–40 dana i također se čuva u hladnjaku. Obrada se provodi na temperaturi višoj od 85 °C, ali nižoj od 137 °C, što uništava mikroorganizme, a pritom gotovo u potpunosti čuva hranjivu vrijednost.
Trajno mlijeko ima rok trajanja duži od 6 mjeseci i može se čuvati na sobnoj temperaturi (do 24 °C). Podvrgava se ultra-visokoj toplinskoj obradi (137–142 °C, najmanje 1 sekundu), čime se uništavaju svi mikroorganizmi i spore. Ova obrada uzrokuje i izraženije promjene u hranjivim svojstvima mlijeka.

01.04.2026

Uskrsna kokoš: šarena jaja bez bojanja

Uskrs većina nas neodvojivo povezuje s obojenim jajima svih boja. No, jeste li znali da postoji kokoš koja takva jaja nosi potpuno prirodno? Upravo zato naziva se „uskrsna kokoš“. Riječ je o pasmini Araucana, poznatoj po svojim neobičnim svojstvima i jedinstvenoj nesivosti.

25.03.2026

Kako riješiti vlagu u kokošinjcu?

Vlaga u kokošinjcu čest je problem koji se ne smije podcijeniti. Na prvi pogled može djelovati bezazleno, ali dugoročno negativno utječe na zdravlje kokoši i kvalitetu okoliša. Zato je važno održavati kokošinjac suhim i dobro prozračenim.

24.03.2026

Kako prepoznati oplođeno jaje?

Odrediti je li jaje oplođeno jedna je od ključnih vještina svakog uzgajivača peradi. Bez obzira planirate li valenje ili samo želite imati pregled nad svojim uzgojem, pravilno prepoznavanje oplođenih jaja uštedjet će vam vrijeme, povećati uspješnost inkubacije i olakšati brigu o budućim pilićima.