Put mlijeka od krave do trgovine

Mlijeko je svakodnevni dio naše prehrane, ali njegov put od krave do kutije na polici u trgovini dulji je nego što se čini. Mlijeko se ne dobiva samo od krava, već i od koza, ovaca i bivola. Svaka vrsta ima svoj sastav i svojstva – primjerice, kozje mlijeko pogodno je i za neke osobe s netolerancijom na laktozu. Najčešće ipak konzumiramo kravlje mlijeko, pa pogledajmo kako izgleda njegov proces obrade.

Sastav i proizvodnja mlijeka

Kravlje mlijeko sastoji se od 87,5 % vode, a ostatak čine suha tvar, masti (oko 3,8–4 %), bjelančevine (3,3–3,4 %), laktoza (4,7 %) te minerali i vitamini (0,7 %). Proizvodnja mlijeka počinje nakon teljenja. Prvih nekoliko dana krava proizvodi kolostrum – gorku i vrlo hranjivu tekućinu koju konzumira isključivo tele. Tek nakon toga započinje klasična laktacija, koja traje više od 300 dana.

Kako se obavlja mužnja

Mužnja se obično provodi dvaput dnevno u mužnici. Krava se pere i dezinficira, čime se potiče i izlučivanje hormona oksitocina koji pokreće protok mlijeka. Slijedi vizualna provjera prvih kapi, postavljanje mužnog uređaja i na kraju završna dezinfekcija. Mlijeko zatim prolazi kroz filtre i sustav hlađenja te se pohranjuje u spremnik na niskoj temperaturi i uz stalno miješanje.

Put do mljekare

S farme se mlijeko odvozi cisternom. Vozač uzima uzorke za laboratorijsku analizu i provjerava tehničke uvjete. Po dolasku u mljekaru mlijeko se ponovno testira – tek tada može započeti obrada. Prvi korak je pasterizacija, koja uništava štetne mikroorganizme. Postoji nekoliko vrsta: od blage do ultra-visokotemperaturne (UHT) pasterizacije. Slijede dezodorizacija (uklanjanje mirisa), homogenizacija (ujednačavanje masnih kuglica) i podešavanje udjela masti.

Iz mljekare u trgovinu

Gotovo mlijeko zatim se pakira i šalje u trgovine. Ako se od njega proizvode jogurti, sirevi ili drugi proizvodi, ostaje u mljekari na daljnju obradu. U trgovini možemo pronaći tri glavne vrste mlijeka, ovisno o načinu obrade: svježe, s produljenim rokom trajanja i trajno. Razlikuju se po temperaturi obrade, mikrobiološkoj kvaliteti, hranjivim svojstvima i načinu skladištenja.

Vrste mlijeka u trgovini

Svježe mlijeko ima rok trajanja do 7 dana i mora se čuvati na hladnom (4–8 °C). Pasterizira se na 85 °C tijekom 1–2 sekunde, čime se uništavaju štetni mikroorganizmi.
Mlijeko s produljenim rokom trajanja traje 20–40 dana i također se čuva u hladnjaku. Obrada se provodi na temperaturi višoj od 85 °C, ali nižoj od 137 °C, što uništava mikroorganizme, a pritom gotovo u potpunosti čuva hranjivu vrijednost.
Trajno mlijeko ima rok trajanja duži od 6 mjeseci i može se čuvati na sobnoj temperaturi (do 24 °C). Podvrgava se ultra-visokoj toplinskoj obradi (137–142 °C, najmanje 1 sekundu), čime se uništavaju svi mikroorganizmi i spore. Ova obrada uzrokuje i izraženije promjene u hranjivim svojstvima mlijeka.

31.10.2025

Želučani čirevi kod konja

Želučani čirevi spadaju među najčešće bolesti konjskog želuca. Često su povezani s gastritisom – upalom želučane sluznice. Najčešće se javljaju kod trkaćih i sportskih konja, ali mogu zahvatiti konje svih uzrasta, pasmina i spolova, posebno ako imaju ograničen pristup hrani.

29.10.2025

Varooza pčela

Varooza je vrlo opasna parazitska bolest pčela koja u određenoj mjeri pogađa gotovo sva pčelinja društva. Kako se zaštititi od ove bolesti? Koje su preventivne mjere? I kako se bolest manifestira? Odgovore pronađite u nastavku članka.

27.10.2025

Dijabetes kod životinja

Nažalost, ova bolest ne pogađa samo ljude, već i naše krznene ljubimce. Riječ je o poremećaju koji utječe na sposobnost tijela da regulira razinu šećera u krvi. Kod životinja se najčešće susreće dijabetes tipa 1, kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina. To dovodi do prevelike količine šećera u krvi i može uzrokovati niz zdravstvenih komplikacija. U današnjem članku saznat ćete više o ovoj bolesti.