Kraj kaveznog uzgoja u EU? Europska komisija priprema velike promjene

Među glavnim planiranim koracima nalaze se:

• postupno ukidanje kaveznog uzgoja kokoši nesilica,
• ograničavanje sustavnog usmrćivanja jednodnevnih pijetlića,
• nova pravila o dobrobiti svinja,
• veća potpora modernizaciji uzgoja,
• veći naglasak na prevenciji bolesti i biosigurnosti,
• potpora automatizaciji, senzorima i suvremenim tehnologijama,
• stroži zahtjevi i za uvezene proizvode.

Važno je naglasiti da se zasad ne radi o važećoj zabrani na razini cijele Europske unije. Europska komisija tek priprema konkretne zakonodavne prijedloge.

Europska komisija želi do kraja 2026. godine predstaviti prijedlog novih pravila za kokoši nesilice i piliće uzgajane za proizvodnju mesa.

Prijedlog bi se trebao usredotočiti ponajprije na:

• postupno ukidanje kaveznih sustava,
• poboljšanje uvjeta izravno u uzgojima,
• kontrolu dobrobiti životinja prema praktičnim pokazateljima,
• odgovarajuća pravila za uvoz iz zemalja izvan EU-a.

Točan datum potpunog ukidanja kaveznog uzgoja još nije određen. Komisija računa s tim da će uzgajivačima biti potrebno dovoljno dugo prijelazno razdoblje i financijska potpora.

Velika promjena trebala bi biti i ukidanje sustavnog usmrćivanja muških pilića iz linija namijenjenih proizvodnji jaja.

Moguće rješenje predstavlja tehnologija koja može odrediti spol pilića još u jajetu. Zahvaljujući tome muški se pilić uopće ne mora izleći.

Takve tehnologije već postoje, ali još nisu dostupne i cjenovno prihvatljive za sve valionice. 

Europska komisija zato želi poduprijeti:

• njihov daljnji razvoj,
• smanjenje troškova nabave,
• širu primjenu u praksi,
• moguće novo označavanje jaja.

I ovaj bi prijedlog trebao biti predstavljen do kraja 2026. godine.

Sljedeći prijedlog trebao bi se odnositi na životne uvjete svinja.

Europska komisija želi ga predstaviti do drugog tromjesečja 2027. godine, odnosno najkasnije do kraja lipnja 2027.

Predviđa se, primjerice:

• postupno ograničavanje kaveznih i drugih ograničavajućih sustava,
• prijelaz na slobodnije načine smještaja,
• veći naglasak na kretanju i prirodnom ponašanju,
• procjena dobrobiti životinja izravno na farmama.

Ni u ovom slučaju 2027. godina ne predstavlja rok za uvođenje zabrane. Riječ je samo o datumu do kojeg Europska komisija treba predstaviti prijedlog. Konkretna pravila i prijelazna razdoblja tek će se razmatrati.

Prijelaz na nove sustave može biti vrlo skup za farme. Može zahtijevati izgradnju novih hala, preuređenje postojećih prostora, suvremenije sustave napajanja, hranjenja i ventilacije ili tehnologije za kontrolu okolišnih uvjeta.

Europska komisija zato priznaje da te troškove ne mogu snositi samo poljoprivrednici.

Razmatraju se, primjerice:

• investicijska potpora iz europskih i nacionalnih fondova,
• povoljniji krediti,
• posebni financijski instrumenti za stočarsku proizvodnju,
• bolje vrednovanje proizvoda iz uzgoja s višom razinom dobrobiti životinja,
• potpora mladim poljoprivrednicima i početnicima.

Cilj je spriječiti da viši zahtjevi za životne uvjete životinja ugroze gospodarsko funkcioniranje europskih farmi.

Prema Europskoj komisiji, budućnost uzgoja ne temelji se samo na zabranama. Važnu ulogu trebale bi imati i tehnologije koje olakšavaju svakodnevnu brigu o životinjama.

Podržavati bi se mogli, primjerice:

• automatske hranilice i pojilice,
• senzori temperature i vlažnosti,
• pametni sustavi ventilacije,
• praćenje zdravstvenog stanja životinja,
• sustavi ranog upozoravanja,
• robotika i precizni uzgoj,
• uređaji za uštedu i ponovnu uporabu vode.

Suvremena oprema može pomoći u bržem otkrivanju zdravstvenih problema, smanjenju gubitaka i stvaranju stabilnijih uvjeta u uzgoju.

Ptičja gripa i druge bolesti posljednjih su godina pokazale koliko brzo mogu zahvatiti čitave regije.

Strategija zato stavlja velik naglasak na biosigurnost. U praksi to može značiti potporu za:

• dezinfekcijske stanice,
• karantenske prostore,
• osiguranje ulaza u objekte za uzgoj,
• higijenska sredstva i opremu,
• preventivno cijepljenje,
• brže informiranje uzgajivača.

Prevencija bi trebala biti jedan od glavnih načina sprječavanja velikih gubitaka i prisilnog usmrćivanja životinja.

Europski uzgajivači već dugo upozoravaju da stroža pravila povećavaju njihove troškove. Istodobno se moraju natjecati s jeftinijim proizvodima iz zemalja u kojima su zahtjevi za dobrobit životinja znatno niži.

Europska komisija zato želi postići da se viši standardi primjenjuju i na uvezene proizvode životinjskog podrijetla.

Europski poljoprivrednici tako ne bi trebali biti u nepovoljnijem položaju samo zato što poštuju stroža pravila.

Europske uzgoje vjerojatno očekuju velike promjene. One se ipak neće dogoditi preko noći.

Najprije se moraju izraditi konkretni zakonodavni prijedlozi. Nakon toga slijedit će njihovo razmatranje te određivanje rokova, uvjeta i oblika financijske potpore.

Jasno je, međutim, da će budućnost uzgoja biti sve više povezana s:

• višom razinom dobrobiti životinja,
• suvremenom opremom,
• boljom higijenom,
• prevencijom bolesti,
• učinkovitijim gospodarenjem,
• automatizacijom svakodnevnih poslova.

Cilj planiranih promjena ne bi trebao biti samo pooštravanje pravila. Europska komisija želi stvoriti sustav u kojem će životinje imati bolje uvjete, a istodobno će i sami uzgajivači imati budućnost.

Kakvo je vaše mišljenje o planiranim promjenama? Smatrate li da će pomoći europskim uzgojima ili će biti prezahtjevne, osobito za manje farme?