Kako zaštititi vrt od proljetnih mrazeva

Većina biljaka ne voli mraz, ali neke su na njega posebno osjetljive. Među najugroženijima su prije svega voćke, poput marelica i bresaka. Vrlo osjetljiva su i mlada stabla koja su posađena prije manje od tri godine.

Treba pripaziti i na cvatuće jagode te mlade sadnice krumpira, rajčice, krastavaca i salate. Osjetljiv može biti i češnjak posađen u jesen koji u proljeće počinje izbijati iz tla.

Mraz može oštetiti i ukrasne biljke i grmove, primjerice rododendrone, božure, magnolije ili zimzelene grmove. Ako planiramo orezivanje voćaka, bolje ga je odgoditi za toplije razdoblje kada više ne prijete jači mrazevi.

Kod stabala je zaštita nešto složenija nego kod manjih biljaka. Ona su veća, razgranata i njihovo prekrivanje zahtijeva više posla. Ipak, postoji nekoliko učinkovitih načina.

Debla stabala možemo omotati slamnatim ili kokosovim prostirkama, odnosno bijelom netkanom tkaninom. Druga mogućnost je premazivanje debla takozvanim vapnenim mlijekom (oko 20-postotnom otopinom). Bijela boja odbija sunčeve zrake i sprječava pregrijavanje kore tijekom dana, čime se smanjuje rizik od oštećenja kada temperatura ponovno padne tijekom noći.

Biljke u gredicama mogu se zaštititi nešto jednostavnije. Vrlo dobro se pokazalo prekrivanje gredica bijelom netkanom tkaninom. Ona je prozračna i pomaže zadržati nešto višu temperaturu oko biljaka.

Neki vrtlari koriste i odrezane PET boce ili staklenke kojima prekrivaju pojedine biljke. Ipak, treba paziti na prekomjernu vlagu i kondenzaciju, jer to može dovesti do pojave plijesni.

Za još bolju zaštitu tkanina se može prekriti slojem malča od kore ili grančicama četinjača, odnosno opalim lišćem.

Cvjetovi i pupoljci voćaka vrlo su osjetljivi na mraz. Kod većine stabala temperatura oko −2 °C može potpuno uništiti cvjetove. Primjerice, vrlo mali plodovi marelice mogu biti oštećeni već pri temperaturi oko 0,5 °C.

Za zaštitu stabala mogu se koristiti i stare, provjerene vrtne metode. Jedna od njih je isparavanje vode. Oko stabala se postave posude s vodom iz kojih tijekom noći isparava vlaga i stvara laganu maglu. Ona može pomoći ublažiti učinke slabijih mrazeva, otprilike do −2 °C.

Druga tradicionalna metoda je dimljenje. Ispod stabla se zapali hrpa navlaženih grana koja stvara gust dim. On može stvoriti zaštitni sloj protiv mraza. Ipak, treba uzeti u obzir i okolinu te susjede.