Kako pravilno zalijevati vrt tijekom vrućih dana i štedjeti vodu

Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro, dok je tlo još hladno i voda ne isparava prebrzo. Biljke tako imaju dovoljno vremena upiti potrebnu vlagu prije nego što temperatura počne rasti.

Vrt se može zalijevati i navečer, najbolje nakon zalaska sunca. U tom je slučaju ipak preporučljivo vodu usmjeravati izravno prema korijenu i izbjegavati nepotrebno kvašenje lišća. Mokre biljke tijekom noći dulje ostaju vlažne, što može stvoriti povoljne uvjete za razvoj nekih gljivičnih bolesti.

Zalijevanje u podne i tijekom najtoplijeg dijela dana najmanje je učinkovito. Velik dio vode brzo ispari, pa je do korijena stigne znatno manje.

Česta je pogreška svakodnevno kratko prskanje površine gredica. Voda tada prodire samo u gornji sloj tla, zbog čega biljke razvijaju plitak korijenov sustav. Takav je korijen znatno osjetljiviji tijekom suše i visokih temperatura.

Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi vlaga prodrla dublje u tlo. Korijenje tada raste prema dolje, gdje tlo dulje ostaje vlažno. Takve biljke lakše podnose kraća sušna razdoblja i manje ovise o svakodnevnom zalijevanju.

Potreba za vodom uvijek ovisi o vrsti i starosti biljke, vremenskim uvjetima i vrsti tla. Lagano, pjeskovito tlo suši se brže, dok teže, glinasto tlo dulje zadržava vlagu. Prije zalijevanja zato provjerite tlo nekoliko centimetara ispod površine. Ako je još uvijek vlažno, sa zalijevanjem možete pričekati.

Tijekom zalijevanja nastojte dovesti vodu što bliže podnožju biljke. Zalijevanje lišća i okolnih površina manje je učinkovito jer dio vode ispari ili završi na mjestu na kojem je biljka ne može iskoristiti.

Praktična rješenja uključuju:

• kante za zalijevanje s užim izljevom,
• sustave navodnjavanja kap po kap,
• vreće za navodnjavanje stabala,
• crijeva s podesivim mlazom,
• porozna crijeva postavljena između biljaka.

Navodnjavanje kap po kap polako dovodi vodu izravno u zonu korijena. Time se smanjuju gubici uzrokovani isparavanjem, vjetrom ili otjecanjem vode po površini tla.

Jedan od najjednostavnijih načina smanjenja potrošnje vode jest malčiranje. Sloj malča štiti tlo od izravnog sunčevog zračenja, smanjuje isparavanje vode i pomaže održavati stabilniju temperaturu oko korijena. Istodobno sprječava rast korova koji bi biljkama oduzimao vlagu.

Za malčiranje možete upotrijebiti, primjerice:

• pokošenu i lagano osušenu travu,
• slamu,
• drvnu sječku,
• koru,
• lišće,
• zreli kompost.

Malč rasporedite po prethodno zalivenom tlu. Na povrtnim gredicama prikladan može biti sloj organskog materijala debljine približno 5 do 7,5 centimetara. Malč ipak nemojte stavljati neposredno uz stabljike biljaka ili debla stabala jer bi na tim mjestima mogao zadržavati previše vlage.

Kišnica je vrlo prikladna za zalijevanje vrta, a njezinim skupljanjem možete smanjiti potrošnju pitke vode. Dovoljno je postaviti bačvu ili veći spremnik ispod odvodne cijevi oluka i vodu upotrebljavati tijekom razdoblja bez oborina.

Spremnik je preporučljivo pokriti kako u njega ne bi ulazili prljavština, lišće ili manje životinje. Poklopac također sprječava razmnožavanje komaraca. Kod većeg spremnika praktični su ispusna slavina ili pumpa, koji olakšavaju punjenje kanti i priključivanje vrtnog crijeva.

Tijekom vrućih dana posebnu pozornost posvetite svježe posađenim biljkama. Njihov korijenov sustav još nije dovoljno razvijen pa ne mogu crpiti vodu iz dubljih slojeva tla.

Češće zalijevanje potrebno je i za:

• povrće tijekom cvatnje i stvaranja plodova,
• biljke u posudama i žardinjerama,
• mlada stabla i grmlje,
• novo uređene gredice,
• biljke s plitkim korijenjem.

Biljke u posudama mogu se tijekom vrućeg i vjetrovitog vremena vrlo brzo osušiti. Zato njihovo stanje provjeravajte svaki dan. Čak ni nakon kratkog ljetnog pljuska supstrat ne mora biti dovoljno navlažen jer manja količina vode često navlaži samo njegovu površinu.

S druge strane, odrasla stabla, duboko ukorijenjeno grmlje i trajnice otporne na sušu obično mogu izdržati dulja razdoblja bez zalijevanja. Ako ih zalijevate, bolje im je osigurati polagano i temeljito zalijevanje nego malu količinu vode svaki dan.

Korov ne troši samo hranjive tvari nego i vodu. Ako dopustimo da tijekom sušnog razdoblja preraste gredice, uzgojene biljke morat će s njim dijeliti dostupnu vlagu. Redovito uklanjanje korova zato ne pomaže samo održavanju urednog vrta nego i smanjenju ukupne potrošnje vode.

Korov je najlakše uklanjati nakon kiše ili zalijevanja, kada je tlo mekše i korijenje se lakše može izvući u cijelosti.

Požutjeli travnjak ne mora uvijek biti trajno oštećen. Tijekom suše može prijeći u stanje mirovanja, a nakon povratka kišovitijeg vremena ponovno zazelenjeti. Zato nije potrebno pod svaku cijenu održavati cijeli travnjak savršeno zelenim.

Ako zalijevate travnjak, postupajte isto kao i kod gredica – rjeđe, ali temeljito. Svakodnevno plitko prskanje potiče stvaranje korijenja neposredno ispod površine i povećava ovisnost travnjaka o daljnjem zalijevanju.

Tijekom vrućih dana nastojte izbjegavati osobito sljedeće pogreške:

• zalijevanje tijekom najtoplijeg dijela dana,
• svakodnevno površinsko prskanje,
• usmjeravanje vode na lišće umjesto prema korijenu,
• zalijevanje svih biljaka jednakom količinom vode,
• upotrebu snažnog mlaza koji ispire tlo,
• zalijevanje bez prethodne provjere vlažnosti tla,
• ostavljanje tla bez malča,
• navodnjavanje tijekom jakog vjetra.

Pravilno zalijevanje ne znači korištenje što veće količine vode, nego njezinu učinkovitu upotrebu. Zalijevajte rano ujutro, vodu usmjeravajte izravno prema korijenu i ostavite tlu dovoljno vremena da je postupno upije. Uz pomoć malča, kišnice i navodnjavanja kap po kap možete znatno smanjiti nepotrebne gubitke vode.

Rezultat će biti zdraviji vrt, otpornije biljke i manje vremena provedenog u svakodnevnom zalijevanju.