Kako je zec postao simbol Uskrsa
Pavel Frček

: Pavel Frček

20.03.2026

Kako je zec postao simbol Uskrsa

Približava se razdoblje Uskrsa – vrijeme slavlja, obnove i novih početaka. Priroda se budi, dani se produžuju, a sve oko nas dobiva novu energiju. Uz ovo razdoblje neraskidivo se vežu oslikana jaja, proljetne dekoracije, ali i jedan od najpoznatijih simbola – uskrsni zec.


Upravo je on danas jedan od najraširenijih uskrsnih motiva, osobito u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi. Postupno je pronašao put i do nas, ponajprije zahvaljujući čokoladnoj industriji, oglašavanju i popularnoj kulturi.

Podrijetlo uskrsnog zeca

Simbolika zeca seže duboko u prošlost. Još od davnina zec se povezivao sa životnom snagom, energijom, a posebno s plodnošću – zbog svoje sposobnosti brzog razmnožavanja. Upravo zato postao je prirodan simbol novog života i obnove, odnosno vrijednosti koje su usko povezane s proljećem.


U starim germanskim kulturama zec je bio povezan s božicom proljeća i plodnosti po imenu Eostre (ili Ostara). Prema nekim teorijama, upravo po njoj potječe i engleski naziv za Uskrs – Easter. Ta se božica smatrala zaštitnicom života, prirode i djece.


Tijekom proljetnih svečanosti Eostre se često prikazivala sa zecom kao svojom svetom životinjom. Zec je tako simbolizirao ne samo plodnost, nego i cikličnost života te povratak svjetlosti nakon duge zime.

Uskrs u kršćanstvu

S dolaskom kršćanstva Uskrs je dobio novo značenje – postao je blagdan uskrsnuća Isusa Krista. Iako je riječ o vjerskom događaju, vremenski se podudara s proljećem, pa je zadržao i izvornu simboliku novog života i obnove.


Zec kao životinja povezana s plodnošću i vitalnošću prirodno se uklopio u uskrsnu simboliku. Njegova prisutnost u prirodi koja se budi shvaćala se kao dokaz snage života i stalnog ciklusa prirode.

Uskrsni zec u njemačkoj tradiciji

Tradicija uskrsnog zeca kakvu danas poznajemo počela se oblikovati u Njemačkoj negdje između 16. i 17. stoljeća. Prema narodnim običajima zec je djeci donosio obojena jaja kao nagradu za njihovo dobro ponašanje.


Djeca su za njega pripremala gnijezda – slično kao što danas pripremamo košarice – u koja je zec skrivao jaja. Ova je tradicija bila vrlo popularna i postupno se proširila izvan granica Njemačke.


S njemačkim doseljenicima stigla je u Sjevernu Ameriku, gdje se dalje razvijala i prilagođavala suvremenoj kulturi. U 20. stoljeću uskrsni zec postao je globalni simbol Uskrsa – često u obliku čokoladnih figurica, dekoracija ili kao dio marketinških kampanja.

Simbol koji povezuje tradiciju i suvremenost

Danas je uskrsni zec prije svega simbol radosti, proljeća i novog života. Iako njegovo podrijetlo seže u drevne poganske tradicije, prirodno se povezao s kršćanskim značenjem Uskrsa i suvremenim običajima.


Bez obzira promatramo li ga kao donositelja jaja, simbol plodnosti ili jednostavno kao simpatičan dio proljetnog ugođaja, jedno je sigurno – bez zeca Uskrs ne bi bio potpun.

Kako je zec postao simbol Uskrsa

20.03.2026

Kako je zec postao simbol Uskrsa

Približava se razdoblje Uskrsa – vrijeme slavlja, obnove i novih početaka. Priroda se budi, dani se produžuju, a sve oko nas dobiva novu energiju. Uz ovo razdoblje neraskidivo se vežu oslikana jaja, proljetne dekoracije, ali i jedan od najpoznatijih simbola – uskrsni zec.

Kako zaštititi vrt od proljetnih mrazeva

17.03.2026

Kako zaštititi vrt od proljetnih mrazeva

Zima se polako bliži kraju i dolazi proljeće. To je razdoblje koje je lijepo, ali ujedno i varljivo. Jednog dana je ugodno toplo, a već sljedeće noći mogu se pojaviti mrazevi. Vrtlari to dobro znaju. Biljke počinju pupati i rasti, a upravo tada može doći mraz koji u samo jednoj noći može napraviti veliku štetu. Kako onda zaštititi biljke od proljetnih mrazeva? Kao što mi zimi nosimo kaput, tako i naše biljke trebaju određenu zaštitu.

Krovne farme: moderan način uzgoja u gradovima

13.03.2026

Krovne farme: moderan način uzgoja u gradovima

Krovne farme predstavljaju inovativan način uzgoja povrća, začinskog bilja ili voća izravno u gradovima. One koriste krovove zgrada koji bi inače ostali neiskorišteni i pretvaraju ih u produktivne zelene površine. Ovaj oblik urbanog poljoprivrednog uzgoja donosi brojne prednosti – od proizvodnje svježe hrane do poboljšanja kvalitete okoliša u gradovima.