Kako hraniti životinje u jesen? Pripremite ih za hladnije razdoblje

Krajem ljeta dobro je svakoj životinji posvetiti malo više pažnje. Ima li optimalnu tjelesnu težinu? Gubi li na težini? Kreće li se bez poteškoća i djeluje li zdravo? Redovito praćenje tjelesne kondicije omogućuje otkrivanje problema prije nego što se poveže s većim energetskim potrebama tijekom hladnijeg vremena.

Jesen je ujedno razdoblje veće vlage i blata. Zato se isplati redovito kontrolirati papke i kopita te životinjama osigurati mogućnost boravka na suhoj podlozi. Dugotrajno mokro okruženje može pridonijeti problemima s nogama i općoj nelagodi. Obratite pozornost i na kašalj, iscjedak iz nosa, apatiju ili druge promjene u ponašanju. Svakodnevni kontakt sa životinjama često je najbolja prilika da se manji problem uoči na vrijeme.

Ovisno o vrsti životinje i načinu uzgoja, dio jesenske njege može biti i kontrola parazita. Eventualno uklanjanje unutarnjih parazita ili druge veterinarske zahvate ipak je preporučljivo provoditi ciljano, prema stvarnoj potrebi i preporuci veterinara.

Zeleni pašnjak početkom jeseni još uvijek može izgledati privlačno, no njegova hranjiva vrijednost postupno opada. S hladnijim vremenom životinjama je potrebno i više energije za održavanje tjelesne temperature. Upravo zato važno je redovito pratiti njihovu kondiciju i unos hrane te prema potrebi početi s dodatnim hranjenjem.

Osnovu bi trebala činiti kvalitetna voluminozna hrana prilagođena određenoj vrsti životinje. Sijeno ili sjenaža moraju biti pravilno skladišteni, bez plijesni i znakova kvarenja. Po potrebi se obrok može nadopuniti odgovarajućom energetskom hranom te mineralnim ili vitaminskim dodacima. Međutim, univerzalni obrok ne postoji – ovce imaju drukčije potrebe od koza, goveda ili svinja, a važni su i dob, kondicija te proizvodna namjena životinje.

Početak jeseni zato je pravo vrijeme i za provjeru zaliha. Bolje je već sada ustanoviti da sijena neće biti dovoljno za zimu nego to rješavati kada paša postane praktički neupotrebljiva.

Sama hladnoća mnogim domaćim životinjama ne mora predstavljati najveći problem. Veći problem često je kombinacija niske temperature, vjetra i vlage. Zato bi životinje trebale imati mogućnost skloniti se u suh prostor zaštićen od kiše i vjetra.

Još prije jesenskih kiša pregledajte staje, nadstrešnice, kokošinjce i druge prostore za smještaj životinja. Provjerite krov, mjesta propuštanja i dijelove kroz koje bi voda mogla ulaziti unutra. Prostor bi trebao biti zaštićen od propuha, ali istodobno dobro prozračen. Potpuno zatvaranje svih otvora nije rješenje – nedovoljna izmjena zraka može dovesti do nakupljanja vlage i pogoršanja kvalitete okruženja.

Važnu ulogu ima i stelja. Trebala bi ostati suha, a zaprljana ili mokra mjesta potrebno je redovito uklanjati. S dolaskom hladnijeg razdoblja zato se isplati osigurati dovoljnu zalihu slame, strugotine ili drugog materijala koji inače koristite.

Ljeti pojilice redovito provjeravamo jer nas visoke temperature na to izravno potiču. Međutim, ni u jesen važnost vode ne opada. Životinje moraju stalno imati pristup dovoljnoj količini čiste i svježe vode, a pojilice je potrebno redovito kontrolirati. S prvim hladnim noćima pojavljuje se i opasnost od smrzavanja vode.

Upravo je sada pravo vrijeme za provjeru sustava napajanja i, prema potrebi, pripremu rješenja protiv smrzavanja prije nego što temperature doista padnu ispod nule.

Jesensko vrijeme također može iznenaditi. Nekoliko toplih dana mogu brzo zamijeniti kiša, jak vjetar ili prvo značajnije zahlađenje. Zato je dobro unaprijed osigurati dovoljno hrane, stelje i drugih osnovnih potrepština. Ako neki sustavi u staji ovise o električnoj energiji, dobro je razmisliti i o postupku u slučaju nestanka struje.

Priprema za jesen pritom ne mora značiti velike promjene preko noći. Često je dovoljno na vrijeme provjeriti nekoliko osnovnih stvari – kondiciju životinja, kvalitetu hrane, zalihe, stanje smještaja i pristup vodi. Tako će prijelaz u hladnije razdoblje biti mirniji ne samo za životinje nego i za samog uzgajivača.