Do koje godine kokoši nesu jaja?
Ako kupujete kokoši, vjerojatno će vas zanimati trajanje nesivosti. Dvije stvari su važne kada je riječ o nesenju - broj jaja koje kokoši snesu u godini i koliko dugo možete očekivati da će kokoš nesti jaja. Ovaj je članak posvećen drugom kriteriju.
Godišnja nesivost utječe na opće trajanje nesivosti
Godišnja nesivost i trajanje koliko dugo nesu jaja varira ovisno o odabranoj pasmini. Općenito je pravilo, što je veća godišnja nesivost pasmine, to prije završava sposobnost nošenja jaja. Nestanak nesivosti uzrokovan je trajnim promjenama na spolnim organima kokoši nesilica. Često na kraju aktivne nesnosti kokoši nesu jaja s dva žumanjka ili inače deformirana jaja, a u tom razdoblju počinju i dobivati na težini.
Hibridi/križanci - najproduktivnije kokoši nesilice
Hibridi su superiorniji u odnosu na druge pasmine kokoši po broju jaja položenih godišnje, polažući preko 300 jaja godišnje. Dnevno snesu gotovo jedno jaje, tako da vam u kuhinji neće nedostajati jaja. No, kao što navedeno pravilo kaže, takva proizvodnja se odrazi na relativno rani gubitak sposobnosti polaganja jaja – to se obično događa kod hibrida nakon 15 mjeseci starosti.
Kokoši čiste pasmine
Čistokrvne kokoši, koje se ne uzgajaju kako bi proizvele što više jaja, godišnje nose manje jaja (oko 200 ovisno o pasmini), ali ih nesu duže i dulje žive. Čistokrvne kokoši nesu jaja oko 4 godine, kada prestaje proizvodnja jaja. Kokoši nesilice obično najkasnije do sedme godine života potpuno prestanu nositi jaja.
Očekujte da će proizvodnja jaja lagano opadati svake godine. Najviše možete očekivati u prvoj godini života, nakon što kokoš počne nositi prva jaja oko 20. tjedna života. U drugoj godini veličina pilića doseže oko 80% veličine prve godine, a u trećoj i četvrtoj godini pada na otprilike polovicu.
Kako promovirati sposobnost polaganja jaja
Osim same pasmine kokoši, na nesenje jaja utječu i okoliš u kojem kokoši žive, kvaliteta njege, vremenske prilike i, ne manje važno, kvaliteta hrane - broj položenih jaja godišnje i trajanje aktivnog razdoblja. Stres i loša kvaliteta hrane vjerojatno su najčešći uzroci loše nesivosti.
Pilići ne prepoznaju stres kada žive u mirnom okruženju i imaju dovoljno prostora za život. Jednako je važna i dovoljna kvaliteta hrane. Osnova prikladne prehrane za kokoši su žitarice – nećete pogriješiti sa pšenicom koja ima dobre nutritivne kvalitete i često se koristi za ishranu kokoši.
Osim toga, pšenica sama po sebi doprinosi isušivanju mesa, što nije idealno ako ne uzgajate kokoši ne samo za jaja već i za meso. Pšenicu je dobro dopuniti prosom, koje je bogat izvor minerala, te posebnom mineralnom hranom koja sadrži vitamine.
Savjet: također biste trebali zaštititi svoje kokoši od grabežljivaca kako se vaši napori za uzornu njegu ne bi protraćili preko noći. U tome će vam, između ostalog, pomoći i dobro održavan kokošinjac s automatskim vratima. Za što se koriste automatska vrata i kako ih odabrati? O odabiru automatskih vrata možete saznati u našem prethodnom članku.
12.12.2025
Kako držati kokoši zimi?
Držanje kokoši zimi može biti pravi izazov. Temperature padaju, dani su kraći, a sve je prekriveno snijegom. Sve to može utjecati na zdravlje i nesivost naših kokoši. Kako bismo im olakšali ovo razdoblje, važno je stvoriti im odgovarajuće uvjete u kojima će i tijekom zime biti zdrave i produktivne.
26.11.2025
Brašneni crvi: Zašto im nijedna uzgojna farma ne bi trebala odoljeti?
Divlje životinje vrlo često obogaćuju svoju prehranu kukcima – i istu mogućnost trebali bismo im pružiti i u kućnom uzgoju. Ova prirodna hrana pogodna je za perad, gmazove, žabe, ježeve, hrčke, glodavce, ali i za mačke i pse.
25.11.2025
Koji problemi najčešće muče uzgoje goveda?
Mastitisi, problemi s kretanjem, slabija plodnost i proljevi kod teladi spadaju među najčešće zdravstvene komplikacije u goveda. Svaki od tih problema može značajno utjecati na proizvodnost, dobrobit životinja i ekonomiku uzgoja. Zato su dobra prevencija, redovita kontrola i pravovremena intervencija ključni.