Silaža vs. Sjenaža

Silažiranje je proces konzerviranja sočne (svježe) krme fermentacijom šećera sadržanih u biljnom materijalu. Taj proces se odvija pod strogim anaerobnim uvjetima, dakle bez prisutnosti kisika. Zahvaljujući tome, silaža zadržava visok sadržaj hranjivih tvari i vitamina.

Kvaliteta silaže izravno ovisi o kvaliteti korištenih sirovina – posebno o vrsti biljne mase, njenoj zrelosti za silažiranje, sadržaju suhe tvari i načinu prerade. Silažiranje je kontrolirani fermentacijski proces koji se optimalno odvija pri sadržaju suhe tvari između 45–50 %. Cilj je stvoriti dovoljnu količinu mliječne kiseline, koja smanjuje pH na oko 4. Takvo okruženje sprječava razvoj neželjenih bakterija, plijesni i truljenja.

Ako se silažiranje ne provede ispravno i ne poštuju se potrebni uvjeti, mogu nastati nepoželjne kiseline – maslačna, octena ili mravlja. Takva silaža ima izrazito neugodan miris i postaje neupotrebljiva za hranjenje životinja.

To je način konzerviranja krmiva koje je već lagano uvenulo – što je poželjno, a ne nedostatak. Proces se temelji na djelovanju bakterija mliječne fermentacije, koje proizvode mliječnu kiselinu i snižavaju pH. Da bi se te korisne bakterije uspješno razmnožavale i djelovale, potrebno im je anaerobno okruženje, odnosno bez kisika. Smanjenje pH i odsutnost kisika također sprječavaju razvoj neželjenih bakterija i plijesni.

pH je mjera kiselosti koja pokazuje je li fermentacija provedena ispravno. Voda ima prirodni pH 7, što je neutralno, a niže vrijednosti označavaju veću kiselost. Ako silaža/sjenaža ima pH 4, ona je znatno bolje zaštićena od one s pH 6,5. Zašto? Jer organizmi koji uzrokuju kvarenje krmiva ne podnose kiselo okruženje i ne mogu se u njemu razvijati.

Spomenuli smo da pratimo vrijednost DM-a, ali što to točno znači? DM (Dry Matter) označava sadržaj suhe tvari u krmivu – jednostavno rečeno, to je količina tvari koja ostane nakon što se voda ukloni. Na primjer, ako krmivo ima DM od 50 %, to znači da sadrži 50 % suhe tvari i 50 % vode. Za usporedbu, sijeno obično ima DM oko 85 %, dok se kod silaže kreće između 25–70 %. Ako je sadržaj suhe tvari u silaži veći od 50 %, tada se krmivo naziva sjenaža.

Važno je znati da što je veći DM, to silaža sadrži manje mliječne kiseline. To znači nižu razinu zaštite fermentacijom, pa je kod sjenaže ključno osigurati potpuno anaerobno okruženje kako bi se spriječio razvoj neželjenih mikroorganizama.

Izvorno se pojam "silaža" koristio za svu fermentiranu stočnu hranu. Danas razlikujemo sjenažu, koja je vrsta silaže s većim udjelom suhe tvari. Točna granica između silaže i sjenaže nije strogo definirana, ali općenito, ako sadržaj suhe tvari prelazi 50 %, govorimo o sjenaži. Druga razlika je u korištenoj sirovini – dok se silaža proizvodi od svježe krme, sjenaža nastaje od uvenule krme s većim sadržajem suhe tvari.