Europske zemlje prijavljuju smanjenje broja svinja i goveda. Dolazi li Europska komisija s rješenjem?

Razloga je nekoliko. Poljoprivrednici se suočavaju s rastućim troškovima, tržišnim oscilacijama, pritiskom na održivost, rizikom od zaraznih bolesti, nedostatkom radne snage i sve zahtjevnijim uvjetima za modernizaciju uzgoja. Za mnoge uzgajivače problem predstavlja i slabiji pregovarački položaj u prehrambenom lancu te nesigurnost hoće li im se ulaganja u uzgoj u budućnosti isplatiti.

Europska komisija također upozorava na ovisnost o uvoznoj stočnoj hrani, posebno o hrani s visokim udjelom bjelančevina. Ona je važna za živočišnu proizvodnju, ali ako se u velikoj mjeri uvozi iz inozemstva, cijeli je sektor osjetljiviji na promjene cijena, probleme u prijevozu ili geopolitičku situaciju.

U srpnju 2026. Europska komisija predstavila je novu strategiju za živočišnu proizvodnju. Njezin je cilj da europski uzgoj gospodarskih životinja dugoročno ostane snažan, konkurentan i otporan na krize. Strategija se usmjerava na pet glavnih područja: otpornost uzgoja, konkurentnost, održivost, poštivanje razlika među regijama i podršku kvaliteti europske proizvodnje.

U praksi to znači, primjerice, podršku boljem upravljanju rizicima, financiranje prevencije i rješavanja zaraznih bolesti, ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i inovacije, ali i nastojanje da pravila budu jednostavnija, a uvjeti za poljoprivrednike pravedniji.

Komisija spominje i potrebu za dostupnijim klaonicama i prerađivačkim pogonima, posebno za manje i udaljenije uzgoje. Dio strategije trebao bi biti i rad na boljoj infrastrukturi kako se životinje ne bi morale prevoziti na velike udaljenosti i kako bi se ojačala lokalna prerada.

Zajedno sa strategijom za živočišnu proizvodnju Komisija je predstavila i akcijski plan za bjelančevine. On bi trebao pomoći smanjiti ovisnost EU-a o uvozu biljnih bjelančevina, koje se uglavnom koriste kao stočna hrana za gospodarske životinje. Europska komisija navodi da živočišni sektor u EU godišnje potroši približno 74 milijuna tona bjelančevina u obliku stočne hrane.

Problem je prije svega velika ovisnost o uvoznoj stočnoj hrani bogatoj bjelančevinama, poput soje. U 2025. godini samo je 25 % bjelančevina iz uljarica i proteinskih usjeva potjecalo iz EU-a. Cilj novog plana je do 2035. godine povećati udio europske proizvodnje koja se koristi kao stočna hrana na 35 %. To bi moglo donijeti nove prilike i europskim poljoprivrednicima koji uzgajaju proteinske usjeve, a istovremeno ojačati prehrambenu sigurnost i stabilnost tržišta stočne hrane.

Za običnog uzgajivača promjene se možda neće vidjeti odmah. Strategija Europske komisije prije svega je dugoročni plan koji bi trebao odrediti smjer za naredne godine. Ako se ciljevi uspiju ostvariti, to bi u budućnosti moglo značiti stabilnije uvjete za europske poljoprivrednike, bolju dostupnost stočne hrane, veću podršku ulaganjima i pravedniji položaj uzgajivača u cijelom lancu opskrbe.

Smanjenje broja gospodarskih životinja u Europi pokazuje da je živočišna proizvodnja pred zahtjevnim razdobljem. Europska komisija sada dolazi s planom koji bi uzgajivačima trebao pomoći da se nose s promjenama, ojačati domaću proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu. Ključno će ipak biti hoće li se opći ciljevi pretvoriti u konkretnu podršku koju će poljoprivrednici zaista osjetiti u praksi.

Za više informacija posjetite ovaj članak!